TIGR

TIGR (Trst–Istra–Gorica–Rijeka), revolucionarna organizacija Slovenaca i Hrvata za obranu od faš. odnarođivanja. Prva organizacija TIGR nastala je ljeti 1924. u Trstu i djelovala u okviru legalnih slav. prosvj. društava, stvarajući preduvjete za obavještajni rad.

U Gorici su se prvi članovi regrutirali u đačkim kuhinjama i u akademskom društvu Adrija. Prve ilegalne organizacije za međugranične veze, potaknute od Orjune, nastale su na prostoru između Postojne i Ilirske Bistrice, a surađivale su s emigrantima iz Primorja. U programu su imale borbu za oslobođenje Slovenskoga primorja i Istre od Italije te priključenje Jugoslaviji. Od 1926. aktivnost su usmjerile na cijeli teritorij Julijske Venecije. Ljeti 1927., nakon raspuštanja hrv. i slov. prosvj. društava, voditelji omladinskih društava Tržiča i Gorice te ilegalne skupine s područja Pivke osnovali su na Nanosu ilegalnu organizaciju TIGR za cijelu Julijsku Veneciju, sa sjedištem u Gorici. TIGR je kao svoje glasilo od prosinca 1927. izdavao Borbu, a od ljeta 1929. do 1939. Svobodu. Istočna skupina iz organizacije omladinskih društava Trsta, članovi koje su poznatiji kao Bazovičke žrtve, formirala je ilegalnu organizaciju Borba, a 1928., nakon uhićenja tržičkoga vodstva TIGR-a, Borba se povezala s goričkim vodstvom i proširila djelovanje na područje Pivke te 1929. stvorila svoju organizaciju i na području Istre. Uhićenjem članova u Istri i okončanjem Gortanova procesa organizacija u Istri nakratko je prestala postojati, a nakon Tržičkoga procesa njezino je djelovanje okončano. Kraljevina Jugoslavija organizaciji TIGR-a pružala je moralnu i materijalnu pomoć, a njome se koristila za prikupljanje obavještajnih podataka, posebice u doba voj. napetosti s Italijom. Nakon uspostave dobrih odnosa raspustila je emigrantska društva, a članove kao kolone naselila na Kosovo i u Makedoniju. TIGR je surađivao i s tal. antifašistima u emigraciji. Nastojeći oko nac. osvješćivanja, osim promidžbenih aktivnosti – širenja hrv. i slov. knjige te organiziranja tečajeva hrv. i slov. jezika, poticao je i terorističke i prosvjedničke akcije. Policija je 1926–30. zabilježila 99 terorističkih akcija (palež, napadi na faš. patrole i doušnike).

 

LIT.: V. Bratulić, Ilegalne organizacije u Istri i Slovenskom primorju i djelovanje Specijalnog tribunala za zaštitu države (1927–1940), Vjesnik historijskog arhiva u Rijeci, 1961–1962, 6–7; M. Kacin-Wohinc, Protifašistično gibanje v Julijski krajini, Prispevki za zgodovino delavskog gibanja, Ljubljana 1966, 6; S. Zlatić, Tajna organizacija »Borba« 1929. godine, Pazinski memorijal, 1984, 13; G. Scotti, Vladimir Gortan i revolucionarni pokret Istre krajem 20-ih i početkom 30-tih godina u talijanskoj literaturi, ibid.; M. Kacin-Wohinc, O narodnorevolucionarnem odporu v Julijski krajini med dvema vojnama, Pazinski memorijal, 1989, 18.

D. Mandić