Villa Angiolina

Villa Angiolina, prva turist. kuća u Opatiji, koju je u stilu jadranskoga bidermajera 1844. dao izgraditi riječki uglednik I. Scarpa. Skladno uređen park oko nje, uređen 1845–60., danas je središnji opatijski park, površine 3,64ha, podijeljen na 60 polja i zasađen s približno 150 sredozemnih i egzotičnih biljnih vrsta.

U njemu se nalazi najstarija opatijska građevina, crkva sv. Jakova, koja se u pov. spisima prvi put spominje 1449. Podijeljen je u dvije cjeline, jednu uz crkvu – park sv. Jakova i drugu uz Villu Angiolinu – park Angiolina. Villa je obilježila početak opatijske turist. povijesti. Radi odmora i iz zdr. razloga u njoj su povremeno boravile ugledne ličnosti, kao što su hrvatski ban Josip Jelačić sa suprugom Sofijom (1854), carica Maria Ana Savojska, supruga austr. cara Ferdinanda I. (1869) i botaničar Heinrich Noë. Nakon Scarpe i njegova sina Paola, koji se već 1869. bavio idejom osnivanja sanatorija, vila postaje vlasništvo moravskoga plemića Chorinskog, potom Društva južnih željeznica (u to su doba gosti vile bili i prijestolonasljednički par Rudolf i Štefanija te njihov gost, štajerski satirik Rosegger), Međunarodnog društva spavaćih kola, Lječilišnog povjerenstva i dr. Kako je rasla cijena vile govori i činjenica da je Scarpa čitav teren kupio za 700 forinti, a 1910. vila s parkom prodana je za 2,5 milijuna kruna. U Scarpino doba stjecište riječke elite i ljetnih zabava na terasama, potkraj austr. doba sjedište Lječilišnoga povjerenstva s glazb. paviljonom i živom promenadom pred južnom fasadom, vila je danas predodređena za opatijski gradski muzej u nastajanju.

I. Blažević