Karlo Veliki

Karlo Veliki, franački vladar (?,742 – ?,814). S bratom Karlomanom naslijedio je 768. svojeg oca Pipina Malog, a od 771. vladao sam. Kao franački kralj (768–800) proširio je državu ratujući s mnogobrojnim susjednim narodima, često osobno vodeći vojne pohode.

Širenje granica na istok pratilo je pokrštavanje germ. i slav. naroda. Oko 788. Bizantu je preoteo Istru i postavio u njoj svojega vojvodu (dux). Na vrhuncu moći vladao je velikom državom kojoj su se granice protezale od Španjolske do Hrvatske te od sr. Italije do Polablja u Njemačkoj, a prema papi se odnosio kao prema vazalu. Na Božić 800. papa ga je u Rimu okrunio za cara, što je izazvalo rat s Bizantom koji je završio Aachenskim mirom 812. Tom je nagodbom Carigrad priznao Karlu carski naslov (ograničen na Franačku) i vlast nad Hrvatskom (bez dalm. gradova) i Istrom, a K. Bizantu vlast nad Mletcima te posjedima u Dalmaciji i juž. Italiji. U mnogim je krajevima, pa tako i u Istri, dolazak franačke vlasti značio i uvođenje feudalizma. O tome svjedoče pritužbe istar. posjednika, zbog kojih je K. u Istru poslao svoje izaslanike da ispitaju njihovu opravdanost (Rižanska skupština). Bio je poticatelj kult. preporoda Europe, poznatijega kao karolinška renesansa.

M. Levak, Istarska enciklopedija