
Percan, Lidija
Percan, Lidija, pjevačica (Rakalj, 16.III.1938.). Već od rane mladosti počela je promicati istarsku besidu, ponajprije recitiravši Balotine pjesme na svim školskim priredbama, a potom i kroz pjesmu.
Prva pjevačka iskustva stekla je još kao djevojčica u rakljanskoj župnoj crkvi, gdje je pjevala u crkvenom zboru. Početnu glazbenu sklonost zadržala je sve do danas, kao aktivna članica zbora crkve svetog Antuna u Puli. Iz Raklja u Pulu preselila se kao petnaestogodišnjakinja, te kao mlada pjevačica vrlo brzo počela pjevati po ljetnim terasama s raznim glazbenim sastavima. Postavši svjesna svojih kvaliteta odlučila se intenzivnije baviti glazbom. Puljani su je mogli slušati na plesnim večerima u tamošnjoj Zajednici Talijana, Circolu gdje je Lidija po prvi put zapjevala uz orkestar, kojim je ravnao maestro Nello Milotti. Lidija i njezina prijateljica Radojka Šverko pohađale su satove pjevanja kod operne pjevačice Marije Bunčuga koja je u njima vidjela potencijalne operne pjevačice. Tadašnja diskografska kuća Jugoton, u želji za osvajanjem istarskog i primorskog tržišta, zainteresirala se za mladu pulsku pjevačicu, te su uslijedila pokusna studijska snimanja, a Lidijin je glas, prema riječima vodećih ljudi Jugotona, zvučao toplo, prirodno i ekspresivno te je dobila priliku za dokazivanjem. U kratko vrijeme snimljena je prva singl ploča sa četiri pjesme: „Mamma mia dammi cento lire“, „Lijepa Istranka“, „Pula vas čeka“ i „Istro ti“ nakon čega je Lidija snimila još petnaest singl ploča s još mnogo nezaboravnih hitova. Vrlo brzo postala ja miljenica publike i prva pjevačica koja je u svojim pjesmama opjevala Istru i Kvarner, more i barke, sve njezine gradove i gradiće, od vina i rakije do pršuta i ribe, ukratko sve njezine ljude i običaje. Tijekom karijere surađivala je sa Đorđem Novkovićem koji je uglazbio dva Lidijina teksta, a koja je ona kvalitetno interpretirala, te se njezina popularnost proširila iz Istre i Hrvatske po cijeloj bivšoj Jugoslaviji pa sve do Amerike, Kanade i Australije. Riječ je o dva mega hita: „Hiljadu suza za jednoga mornara“, i: „Sve su se laste vratile sa juga“. Nakon toga uslijedio je hit: „ Mornaru lipi moj“, i pjesma “Budi sretan sine moj“. Od drugih skladbi trebalo bi izdvojiti „Zvala sam te da se vratiš“ i: „Što je tužna jesen u vrtu mom“ te ostale.
U.
- Kategorije
- Arheologija
- Društvo
- Ekonomija
- Gradovi i općine
- Književnost
- Kultura
- Povijest
- Sport
- Umjetnost
- Zemljopis
- Znanost
- Pojmovi
- Kulturno umjetničko društvo “Lino Mariani”
- Harmonikaški orkestar »Stanko Mihovilić«
- Kulturno umjetničko društvo "Matko Brajša-Rašan"
- Glazbena škola »Ivan Matetić Ronjgov«
- Roženice (sopele, sopile, supiele, tororo)
- Balun (balon)
- Krasna zemljo, Istro mila
- Rudar, radničko kulturno-umjetničko društvo
- Mišnice
- Atomsko sklonište
- Dobrodošli na Istrapediju
- Što je Istrapedia? Od Rimljana pa do danas brojni su narodi i kulture ostavljali svjedočanstva svoje postojanosti na prostoru Istre. Tijekom...
- Suradnja IKA-e i IPD-a
- U studenom 2016. Istarska kulturna agencija (IKA), koja je u ime Istarske županije nositelj projekta Istrapedije, za partnera je prihvatila Istarsko...
- Kolana od statuti
- Kolana od statuti naziv je posebne izdavačke djelatnosti unutar koje se planira objavljivanje statuta istarskih srednjovjekovnih gradova,...
- Istra kroz vrijeme
- Iz tiska je izašlo i dugo očekivano hrvatsko izdanje djela „Istria nel tempo“ odnosno „Istra kroz vrijeme“ u izdanju...