Glavina, Andrea

Glavina, Andrea (Sušnjevica, 1881 - Pula, 1925), najpoznatiji i najučeniji Istrorumunj (Istroromen, Ćiribirac). U njegovoj 12. godini pod svoju zaštitu uzeo ga je sveučilišni profesor Teodor Burada, te ga odveo na školovanje u Rumunjsku, na Sveučilište u Klužu koje je tada bilo na vrlo dobrom glasu.

Nakon završetka studija vratio se u Istru, gdje je započeo prikupljati materijale o jezičnoj baštini Istrorumunja što je rezultiralo izdavanjem knjige u Bukureštu 1905. godine u kojoj se između ostalog nalazio mali riječnik Istrorumunjskoga jezika. Do raspada Austro-Ugarske, Glavina je radio u Svetoj Nedelji na Labinštini kao učitelj, a nakon toga se povukao u rodnu Sušnjevicu, i tamošnju djecu podučavao na talijanskom, rumunjskom i ćiribirskom (istrorumunjskom) jeziku. Ono po čemu je postao vrlo poznat i omiljen među pučanstvom je osnivanje općine Sušnjevica 1922. godine, čiji je bio jedan od idejnih pokretača i prvi načelnik. Ona je tada brojala čak 2300 ljudi, u školi se učio ćiribirski jezik, otvarale su se gostionice, pošta, jaslice, a podignuta je i nova općinska zgrada. Iz navedenog se može zaključiti da je razdoblje 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća za ovaj kraj označavalo veliki napredak. Glavina je svega 3 godine bio načelnik općine, nakon čega je, u 44. godini života, 1925. godine umro u pulskoj bolnici. Danas je u rodnom kraju gotovo zaboravljen, ponajviše zbog depopulacije i seljenja mladih u gradove. Njegovo ime nosi udruženje Istrorumunja osnovano 1994. godine u Trstu, gdje živi puno ljudi ćiribirskog podrijetla.

Literatura: Marijan Milevoj, Zaslužni Ćiribirac Andrea Glavina, Franina i Jurina, 2003., 76.-77.
U.