Mohorovičić, Andrija

Mohorovičić, Andrija (Volosko, 23. siječnja, 1857 - Zagreb, 18. prosinca, 1936), istaknuti znanstvenik s područja meteorologije i seizmologije. Osnovnoškolsko obrazovanje završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Rijeci, a studij matematike i fizike u Pragu. S meteorologijom se počeo upoznavati u Nautičkoj školi u Bakru gdje ju je predavao, među ostalim predmetima.

Ubrzo je, 1887. godine osnovao u Bakru i meteorološku postaju. Za praćenje gibanja oblaka, 1888. godine konstruirao je nefoskop. Postao je upraviteljem Meteorološkog opservatorija u Zagrebu, te mu je uskoro povjerena kompletna meteorološka služba tadašnje Hrvatske i Slovenije. Postupno je širio djelatnosti opservatorija na Griču, pa je od meteorologije krenuo prema seizmologiji i geomagnetizmu. Zanimale su ga neuobičajene meteorološke pojave pa je još 1893. godine uredio mrežu postaja za praćenje nevremena s grmljavinom, a 1899. osnovao je na području Jaske postaje za obranu od tuče. Iste je godine izradio projekt za istraživanje i iskorištavanje bure. Početkom 20. stoljeća počeo se više baviti seizmologijom. Prikupljao je i obrađivao podatke o učincima potresa te postavio prve seizmografe čime je utemeljio seizmološku službu u Hrvatskoj. Potres koji se dogodio 8. listopada 1909. godine s epicentrom jugoistočno od Zagreba u dolini rijeke Kupe, poznatiji kao pokupski potres, naveo je Mohorovičića na proučavanje mehanizama potresa i rasprostiranje potresnih valova. Utvrdio je tako mehanizam rasprostiranja valova potresa te prvi u svijetu znanstveno dokazao postojanje granične plohe koja odjeljuje koru - površinu zemlje od njena plašta - litosfere. Ona je njemu u čast nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom koji postoji svuda na zemlji i smatra se prirodnom tvorevinom. Mohorovičićev doprinos razvoju hrvatske i svjetske znanosti je neupitan i nemjerljiv.

LIT: Branko Šuljić, Znanstvenik svjetskog glasa, Franina i Jurina, 2001., 64-66.
U.