Kapar

Kapar (Capparis spinosa), grm lako savitljivih grana. Pretežito raste u zapadnoj Istri, u raspuklinama gromača i suhozida.

Na starim zidinama Pirana oko katedrale pružaju posebno lijep prizor od lipnja do rujna, no samo vrlo rano ujutro. Tada se otvaraju blijedo ružičasti cvjetovi s ljubičastim šarama, koji venu nakon prvog jutarnjeg izlaska sunca. Plod mu je oblika izdužene bobice u kojem se nalazi gorkasto sjemenje. Za razliku od drugih vrsta, u kulinarstvu se ne koristi plod već pupoljak oblika dugmeta, koji je još od antike poznat kao dodatak jelima, ljekovita biljka i afrodizjak. Zatvoreni pupoljci cvjeta beru se ručno u rano proljeće, a nakon jednodnevnog sušenja na mjestima koja nisu izložena suncu potapaju se u morsku vodu, slanu otopinu, ulje ili ocat, nakon kojih je spreman za korištenje. Ima pikantan okus, a sprema se u zatvorene staklenke. Isti postupak vrijedi i za lišće i za plodove. Na području Istre se najviše koristi kao dodatak slanim sardelama i tatarskom odresku. U starom zavjetu se od strane kralja Salomona spominje kapar kao metafora prolaznosti svijeta. Spada pod divlje voće.

LIT.: Claudio Pericin, Divlje voće: male šumske slasti, Jurina i Franina, svezak 58, 1994., 71.
U.