Rabac-Čondrić, Glorija

Rabac-Čondrić, Glorija, filologinja, znanstvenica i sveučilišna profesorica (Zarečje kraj Pazina, 31.VIII.1920. - Zadar 12.X.2008.). Studij romanistike završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949., gdje je 1955. doktorirala obranom disertacije Komedija Carla Goldonija i društveni slojevi. Nakon studija se zaposlila na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a od 1959. do umirovljenja 1989. predavala je na Odsjeku za talijanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. 

Autorica je brojnih knjiga i znanstvenih radova - od partikularnih studija, komparativnih analiza, eseja, recenzija, književno-povijesnih pregleda, prijevoda s talijanskog na hrvatski jezik te vlastitih književnih djela. Njezin osnovni znanstveno-istraživački interes vezan je za talijansku književnost. Članke je redovito objavljivala u Radovima Filozofskog fakulteta u Zadru te je izlagala na brojnim znanstvenim skupovima za talijaniste u zemlji i inozemstvu. Tijekom znanstvene karijere pisala je o brojnim istaknutim ličnostima talijanske književne baštine, od Dantea, Petrarce i Boccaccia, preko Macchiavellija i Goldonija - čiju detaljnu analizu djela daje već u svojem doktoratu, pa do pisaca XX. stoljeća (Pirandello, Montale, Saba, Moravia, Pratolini i dr.), o čemu je objavila i knjigu Neorealizam u talijanskoj prozi (Sarajevo 1965.). Baveći se teorijom i poviješću književnosti, dobro je poznavala talijanske i hrvatske kulturno-povijesne odnose, te je kroz njihovu analizu otvarala pitanja vezana za prožimanja tematski i prostorno sličnih cjelina u dvjema kulturama (Hrvatsko-talijanske književne teme, Rijeka 2000). U svojim je radovima propitivala dosege i hrvatskog književnog stvaralaštva, jednako onih autora koji su se izražavali na standardnom jeziku (Desnica, Kumičić, Božić) kao i onih na dijalektu. Posebno su joj bila zanimljiva djela istarskih pjesnika koji su tekstove na čakavštini uobličavali u lirske pjesme poput Mate Balote, Gervaisa, Črnje i dr. Samostalno i u zajedničkim projektima obrađivala je povijest grada Zadra i njegove okolice, a surađivala je s mnogim poznatim imenima poput Tomislava Raukara, Ive Petriciolija i Franje Šveleca. Osim teorijskog pristupa drami kao književnoj vrsti, i sama je pisala komedije i monodrame, objavljene u izdanju Katedre Čakavskog sabora Pazin (Fešta puli barba Martina, Pazin 2004.). U svom je opusu ostavila autobiografiju (Hod po rubu života. Autobiografija, Zadar 2008.), kojom je pružila vlastitu interpretaciju svog života.

Robert Matijašić
Posljednja promjena: 8. 11. 2017.