Marikultura u Istri

Marikultura (morsko ribogojstvo), uzgoj morskih organizama (alga, mekušaca, rakova, riba) u morskoj ili bočatoj vodi, u bazenima, plutajućim kavezima ili drugim uzgojnim instalacijama koje su smještene u zaštićenim dijelovima priobalnoga mora. Dio je širega pojma akvakulture (uzgoj slatkovodnih, brakičnih i morskih organizama). Razlikuje se ekstenzivna, poluintenzivna i intenzivna marikultura.

Kod ekstenzivnog uzgoja organizmi se dodatno ne hrane, kod poluintenzivnoga hrane se samo dijelom, a kod intenzivne marikulture, koja je danas posvuda razvijena, hrane se isključivo umjetno. Uzgoj vodenih organizama u Istri poznat je od ant. doba, kad su se kraj ušća Dragonje uzgajale jegulje, u Limskom zaljevu i kraj Premanture kamenice ili oštrige, a na Brijunima različite vrste riba. Začetci suvremenoga ribogojstva povezani su s utemeljenjem društva Società di Pesca e Pescicoltura Marina 1888. u Trstu. U Izoli su se 1893. bez većeg uspjeha pokušavale uzgajati kamenice. Nakon II.svj. rata uzgajaju se dagnje u zaljevu Sv. Jernej (Baia di S. Bartolomeo) na Tankom rtu kraj Milja, a od 1960-ih i 1970-ih uzgajaju se i na Debelom rtu, u Strunjanskom, Piranskom, Limskom i Raškom zaljevu, kraj Tara, Pomera te u zaljevu Budava. Proizvodni uzgoj lubina i podlanica započeo je 1982. u Limskom zaljevu, a u Budavi 1989. U Piranskom zaljevu lubini se uzgajaju od 1985., a podlanice se od 1990. u zaljevu Sv. Jernej uzgajaju poluintenzivno. U napuštenim bazenima sečovljanskih solana 1980-ih pokusno su se uzgajali mikroskopski račić slanišni škrgonožac (Artemia salina) i kozice, a u mrežnim kavezima ribe koraf (korbel) i oslić (rumb). Uzgoj riba i školjaka u Istri se povećava kao i drugdje u svijetu. Na poluotoku je 2004. proizvedeno oko 620t dagnji (u hrv. dijelu 300t); 470t lubina i podlanice te 2–3t kamenica. M. posredno pripomaže i raznolikosti ihtiofaune, jer dio ribljega mlađa i organizama razvijenih do juvenilnoga stadija pobjegne iz uzgojnih kaveza. Nadalje, u okolici se kaveza, u sigurnom utočištu, zadržavaju i juvenilni stadiji različitih morskih organizama te odrasle ribe iz prirodnog okoliša.

<!-- /* Font Definitions */ @font-face {font-family:"Cambria Math"; panose-1:2 4 5 3 5 4 6 3 2 4; mso-font-charset:238; mso-generic-font-family:roman; mso-font-pitch:variable; mso-font-signature:-1610611985 1107304683 0 0 159 0;} /* Style Definitions */ p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal {mso-style-unhide:no; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; margin:0cm; margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; mso-hyphenate:none; font-size:12.0pt; font-family:"Times New Roman","serif"; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:IT; mso-fareast-language:AR-SA;} .MsoChpDefault {mso-style-type:export-only; mso-default-props:yes; font-size:10.0pt; mso-ansi-font-size:10.0pt; mso-bidi-font-size:10.0pt;} @page Section1 {size:612.0pt 792.0pt; margin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; mso-header-margin:36.0pt; mso-footer-margin:36.0pt; mso-paper-source:0;} div.Section1 {page:Section1;} -->

A. Bolje