Portorož

Portorož (tal. Portorose), turističko naselje na obali Piranskoga zaljeva (45°31′N; 13°36′E; 5 m nadmorske visine); 2849 stanovnika (2002), općina Piran. Čine ga naselja Valeta, Šentjane i Bernardin. Područje je kontinuirano izgrađeno i urbanizirano od Sv. Lucije preko Portoroža do Pirana. Vjersko središte župe Portorož-Sv. Lucija (utemeljene 1968) crkva je Djevice Marije Rožnovenske iz 1984. 

Područje je bilo naseljeno u antičko doba (u nedalekoj dolini Grubelce otkopani su ostatci jedne veće rimske zgrade, vjerojatno termalnoga kupališta), a srednjovjekovne listine spominju Portorož 1251 (portus sanctae Mariae de Rosa). Turizam se počinje razvijati od 1830., a planski kao djelatnost od 1890. Već od druge polovice XIX. st. privlačio je goste svojim blatnim kupkama. Ima pješčane plaže duge oko 1 km i plitko toplo more. Zaštićen je od sjevernih i istočnih vjetrova brežuljcima, zbog čega mu je klima vrlo blaga, a vegetacija bujna suptropska. Prvi lječilišni hotel izgrađen je 1891 (prerastao u važno središte talasoterapije), najveći hotel »Palace« 1908-12., prva kockarnica 1913., a 1970-ih i 1980-ih izgrađena je većina drugih hotela, te novo hotelsko naselje Bernardin na području minoritskoga samostana sv. Bernardina (utemeljio Ivan Kapistran 1450). Osim pomorskih veza (linija Portorož-Trst triput dnevno u austro-ugarsko doba i dvaput dnevno u talijansko doba) željeznica je 1902-35. povezivala Portorož s Trstom i Porečom (Parenzana), tramvaj s Piranom i Sv. Lucijom (1912-53), a od 1924. do II. svjetskog rata hidroplan s Trstom i Torinom (hidrobaza u Portorožu). Najvećim dijelom obalnom cestom, Portorož je preko Izole i Kopra povezan s Trstom. Između I. i II. svjetskog rata bio je vojno zrakoplovno obrazovno središte. Pokraj graničnoga prijelaza Plovanija-Sečovlje smještena je zračna luka Portorož, na sjevernoj obali poluotoka Seča marina Bernardin te južnije, u uvali Fažon, marina Portorož. U doba STT-a u Portorožu je bio Knjižnični zbirni center, a od 2004. tu djeluju Splošna plovba, Fakulteta za pomorstvo in promet te Kulturni, kongresni in promocijski center Avditorij, u kojemu se odvija godišnji festivalMelodije Morja in Sonca. Godine 2003. Portorož je imao oko 6000 postelja (3796 hotelskih), a ostvareno je 800611 noćenja. Prevladavaju gosti iz inozemstva, najviše iz Italije, Njemačke i Austrije. Od 1960. u Portorožu se svake godine održava kiparski simpozij Forma viva (stalna izložba u parku na poluotoku Seča).

LIT.: A. Pucer, Portorož - 100 let organiziranega turizma, Koper 1985.
I. Pletikosić, Istarska enciklopedija