Raunicher (Raunacher)

Raunicher (Raunacher), plemićka obitelj koja je posjedovala više feuda u austrijskom dijelu Istre i na Krasu, gdje se spominje od XIV. st. Kandler drži da je podrijetlom iz Toscane, gdje se mogla zvati Ravignani. Prema Valvasoru, jedan je član obitelji već 1313. sagradio utvrdu kojoj je dao ime Raunach. Moguće je da naziv i prezime potječu od naselja Ravna. Gospoštija Raunach nalazila se u blizini Prema i Svetoga Petra na Krasu. Raunacheri su kraj svoje utvrde 1471. izgradili utvrdu Siller-Tabor, a oko 1664. dobili titulu baruna Siller-Tabora i Momjana. 

U mletačko-austrijskom ratu 1509. Momjan je branio Bernardin, koji je surađivao s Krstom Frankopanom i tršćanskim kapetanom Nikolom Rauberom. Taj je feud temeljem intervencije cara Maksimilijana I. kod Senata Mletačke Republike zadržan i nakon mletačke okupacije, a 1548. za 5555 forinta prodan je Simonu Roti iz Bergama. Giacomo je 1468-78. upravljao Mošćenicama i Voloskim, zakupivši ih od Nikole Raubera. Mlečani su pod vodstvom plemića Giustiniana Contarinija 1530. zauzeli Marčenigu, Završje i Kostanjevicu, posjede pod upravom barunice Iugenije de Raunacher. Drugi istaknuti članovi: Giacomo (umro 1477), riječki kapetan 1436-49., vezan za gospoštiju Kastav; Martino Gian Carlo (umro 1450), 1435. kapetan Gorice, zastupnik gospoštije Schwarzenek, živio u Rijeci 1450., član sudskog vijeća za gospoštiju Kastav; Giacomo, kapetan Prema 1546; Bernardo Enrico, vojni zapovjednik u Rijeci 1683., kapetan Pazinske knežije, 1712. u Rijeci u vojnoj službi za područje Austrijskog primorja; Adolf, zadnji muški predstavnik ove obitelji, spominje se kao vojni časnik 1782.

LIT.: D. Gruber, Povijest Istre, Zagreb 1924; C. de Franceschi, Storia documentata della Contea di Pisino, AMSI, 1964, 10-12; G. Kobler, Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Fiume 1896 (Trst 1978); Povijest Rijeke, Rijeka 1988; D. Munić, Kastavština u srednjem vijeku, Rijeka 1986; M. Bertoša, Mletačka Istra u XVI. i XVII.st., Pula 1986; L. Foscan, I castelli medioevali dell' Istria, Trieste 1992.
G. Labinjan, Istarska enciklopedija