Este

Este (estenska kultura, tal. civiltà Atestina), prapovijesna željeznodobna kultura, nazvana po mjestu Este kraj Padove (ant. Ateste). Bila je proširena na prostoru današnje regije Julijske Venecije, a imala je jak utjecaj na susjedna područja. Njezini su nositelji bili Veneti

Prvu kronologiju razvoja u 4 faze (od 1000. do 200.pr.Kr.), temeljenu uglavnom na predmetima iz grobova i na tipologiji grobnica, predložio je Aldo Prosdocimi. Početnu fazu označavaju bikonično oblikovane žare, ukrašene jednostavnim utisnutim geometrijskim motivima, okružene prilozima i postavljene u jednostavno ukopanu jamu, a vrhunac su razvoja konične keramičke posude ukrašene horizontalnim crveno-crnim prugama ili nizovima utisnutih brončanih čavlića. Tijekom VII. st. pr. Kr. započela je izradba predmeta od tankoga brončanog lima, ukrašenih iskucavanjem, među kojima su najistaknutije situle. Grobovi su na površini bili označeni nakupinama kamenja, poslije zašiljenim pilastrima ili stelama, koje od III. faze nose i natpise na venetskom jeziku. Prema brojnosti i raznolikosti grobnih priloga razlikuju se društvene skupine, koje su u nekropolama posebno izdvajane. Mnogobrojna svetišta u kojima su prinošene žrtve i pokloni božici Reitiji, Dioskurima, Diomedu i sl. razvila su se na važnim prometnicama između središta političke, vojne i gospodarske moći zajednica. Kroz IV. i III. st. pr. Kr. započela je dekadencija estenske kulture pod utjecajem i prevlasti Kelta, a nakon 200. pr. Kr. i romanizacijom. Jake veze s prostorom sjevernog Jadrana potvrđuju se tijekom cijeloga razdoblja estenske kulturne skupine, koja je sudjelovala i u oblikovanju identiteta histarske kulturne skupine. Iako su istraživači tumačili histarsku skupinu kao dio estenske kulture, dodiri s njom bili su razmjerno kasni i nikada nisu prevladavali. Utjecaji su vidljivi u situlskome repertoaru. Također su Veneti, Histri i Liburni u doba početaka romanizacije pripadali donekle homogenom sjevernojadranskom imenskom području.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

G. Fogolari, La protostoria delle Venezie, Popoli e Civiltà dell'Italia antica, IV, Roma 1975; S. Gabrovec, K. Mihovilić, Istarska grupa, u: Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo 1987; K. Mihovilić, Nesactium, Prapovijesni nalazi 1900-1953, Pula 2001.

Slučajna natuknica

Justinijan I.