Ravenski egzarhat

Ravenski egzarhat, područje bizantske vlasti u Italiji u ranom srednjem vijeku. Poznat je i pod nazivom Italski egzarhat. Osnovan je u drugoj polovici VI. st., vjerojatno za cara Mauricija (582-602), kad je Bizantsko Carstvo bilo ugroženo na gotovo svim granicama. Prisiljen na aktivnu obranu same državne jezgre, car se opredijelio za defenzivu u udaljenim zapadnim pokrajinama. Osnovna je namjera bila osposobiti Italiju (u kojoj su Langobardi napadali bizantski posjed) i Afriku za obranu vlastitim snagama. Učinkovita obrana tih pokrajina zahtijevala je da njihovi upravitelji budu prije svega vojskovođe, pa su one povjerene vojnim zapovjednicima s naslovom egzarha, te se otad nazivaju egzarhatima (Ravenski i Kartaški egzarhat). 

 

Posjedničko stanovništvo, koje je i najviše bilo motivirano, aktivno je uključeno u obranu egzarhata, jer je novi ustroj uz posjedovanje zemlje vezao obvezu vojne službe. Tako je uprava tih dviju pokrajina postupno militarizirana, a upravitelj je postao vrhovni civilni i vojni poglavar u jednoj osobi. Nekadašnje su italske provincije pretvorene u vojvodstva (dukate) kojima su upravljali duksi, podređeni egzarhu u Ravenni. Osnivanjem dvaju egzarhata započelo je razdoblje militarizacije uprave Bizantskog Carstva i oni će poslužiti kao uzor pri kasnijem ustroju temata. Ravenski egzarhat obuhvaćao je Mletački, Pentapolski (Petograđe, od Riminija do Ancone), Rimski, Napuljski, Apulijski i Kalabrijski dukat te Istru (jedno vrijeme podređenu mletačkom duksu) i Ravensku oblast, a možda kraće i Dalmaciju. Istrom je upravljao magister militum, podređen uglavnom izravno egzarhu. Egzarhat je s vremenom gubio dio po dio svoga teritorija, sve do konačne propasti, kad ga je zauzećem Ravenne o. 751. srušio langobardski kralj Aistulf. Uzrok tomu je i duboka kriza Carstva, koje nije bilo u mogućnosti aktivnije djelovati na Jadranu i pružiti mu značajniju pomoć.

LIT.: G. Ostrogorski, Ravenski egzarhat i postanak vizantijskih tema, u: isti, Iz vizantijske istorije, istoriografije i prosopografije, Beograd 1970; J. Ferluga, L'esarcato i L'organizzazione militare dell'esarcato, u: Storia di Ravenna, II, 1, Ravenna 1991; L. Margetić, Egzarhat, u: Antika i srednji vijek, Zagreb 1995.
M. Levak, Istarska enciklopedija