Narodnooslobodilački odbori (NOO)

Narodnooslobodilački odbori (NOO), organi vlasti NOP-a, ustrojeni 1941–45. na različitim hijerarhijskim razinama. Unatoč mnogobrojnim karabinjerskim, policijskim, financ. i voj. postajama, u Istri je već tijekom 1941. uspostavljena mreža povjerenika NOP-a, oko kojih su potom nicali NOO-i. Prvi seoski NOO osnovan je u Štinjanu u kolovozu 1941., na čelu s M. Pikunićem i Almom Pikunić, a članovi su bili poznati antifašisti koji su se isticali u brodogradilištu »Venezia Giulia« (Mate Frančula, Grgo Kužinić, Josip Petrić i dr.).

U Medulinu je tijekom 1942. osnovan prvi NOO kao organ vlasti (Josip Lorencin, Josip Grakalić, Luka Cukon, poslije još Luka Lazarić i Ivan Šugar). Pokret je podrazumijevao i razvoj procesa oblikovanja nar. vlasti, pa su NOO-i nicali širom Istre. Njihovu razvitku pomogao je OK KPH za Hrvatsko primorje sa sjedištem u Rijeci, koji je već u listopadu 1941. osnovao prvi aktiv za pomoć Istri. Dolaskom Prve istarske partizanske čete na područje Brgudca i Ćićarije, u sjev. je Istri pokret ojačao. NOO je osnovan u Brgudcu 10. X. 1942 (Mate Ivančić, Antun Ivančić, Mate Brajković i Ante Ivančić Čube), a 13.X. u Velome Mlunu. Osnivanjem partijskoga rukovodstva za Istru u Karojbi u proljeće 1943. politički se rad intenzivirao. Ivan Matas, sekretar partijskoga rukovodstva za Istru, osnovao je sedamnaest NOO-a na Puljštini (Valdebek, Medulin, Pomer, Valtura, Kavran, Jadreški, Štinjan, Šegotići, Cokuni, Peruški, Vareški, Marčana, Krnica, Rakalj, Pavičini, Prodol i Filipana). Potkraj kolovoza 1943. osnovan je Okružni NOO za Istru, koji je imao 11 članova. Predsj. je bio J. Rakovac, a tajnik Ante Cerovac. Nakon kapitulacije Italije Okružni NOO donio je 13.IX. Pazinske odluke, a potom se preimenovao u Pokrajinski NOO za Istru, koji je 25. i 26. IX. 1943. u Pazinu proglasio priključenje Istre Hrvatskoj. Nakon njem. listopadske ofenzive 1943., kojom je NOP bio privremeno razbijen, u listopadu i studenome organizirani su novi kotarski NOO-i, a preustrojeni su stari. Istra je podijeljena na kotare: Kras, Buzet, Čepić, Labin, Pazin, Opatija, Lovran, Motovun, Tinjan, Poreč, Rovinj, Žminj, Pula i grad Pula. Kotari Buje i Umag osnovani su na poč. 1944. Na sastanku Pokrajinskoga NOO-a za Istru 23.I.1944. donesena je odluka o osnivanju okružnih NOO-a, a Pokrajinski NOO za Istru preimenovan je u Oblasni NOO za Istru. Okružni NOO za Pulu osnovan je 14.I.1944., za Buzet 16.II., a za Pazin poč. ožujka 1944. Njihova je djelatnost 1944. i 1945. postajala sve intenzivnija. Pri svim seoskim NOO-ima osnovane su gosp. komisije za skrb oko nar. pomoći, prikupljanja i prijevoza hrane za vojsku, za organizaciju žetve, nadgledanje napuštenih imanja, obrađivanje zemlje obiteljima čiji su članovi bili u partizanima. Postojale su soc. komisije za pomoć nemoćnima, a u nekim su kotarevima obnovljene spaljene škole i kuće. Odbori su se katkad birali tajnim glasovanjem, gdje je to bilo moguće, npr. 6.XI.1944. u selu Bartići na Labinštini 149 mještana starijih od 18 god. izabralo je tako svoje odbornike. Tijekom ljeta 1944. pri kotarskim i okružnim NOO-ima osnovani su upravno-sudski odjeli i nar. sudovi te su otvarane škole i učiteljski tečajevi. U kolovozu su održani i kratki tečajevi za pročelnike upravno-prav. odjela i za članove nar. sudova. Objavljeni su propisi o sklapanju građ. brakova i oporuka, obavljen je popis stanovnika i procjena ratnih šteta, skupljen je zajam Narodnog oslobođenja. Vrlo je živa bila i ilegalna djelatnost odbora u zaposjednutim gradovima (Pula, Rovinj, Rijeka), gdje su postojala skladišta robe za partizane. Oblasni NOO za Istru kao najviši organ vlasti na poluotoku donio je 5.III.1944. odluku kojom se izričito zabranjivala svaka trgovina s gradovima u kojima se nalazio okupator. Blokada gradova bila je potpuna, a prekršitelji su drastično kažnjavani. Odlukom Oblasnoga NOO-a za Istru od 28.IX.1944. preustrojeni su okruzi: ukinuti su okruzi Buzet i Pazin, a osnovan je novi Porečki okrug, u koji su ušli kotari Buje, Umag, Buzet, Motovun, Pazin, Poreč i Tinjan. Okrugu Rijeka priključeni su kotari Kras i Čepić, a okrugu Pula kotar Labin i otoci Cres i Lošinj. U listopadu 1944. Štab operativnoga sektora za Istru zapovjedio je da sve komande voj. područja izdvoje po deset vojnika koji su postali Narodna straža pri organima vlasti. Osnutkom i postojanjem Narodne straže vlast odbora dobila je i izvršnu funkciju. Hijerarhijska struktura obuhvaćala je sve razine, od seoske ili mjesne preko kotarske do okružne i oblasne (prije pokrajinske).

LIT.: H. Buršić, Razvoj narodne vlasti u južnoj Istri od 1944–1945, Pazinski memorijal, 1977, 6.
H. Buršić