Neolitik

Neolitik (grč. νέoς: nov, mladi i λίϑoς: kamen), mlađe kameno doba sa svojim općim značajkama, sjedilačkim načinom života te gospodarstvom temeljenim na poljodjelstvu i stočarstvu, pojavilo se na istar. poluotoku tijekom IV.tisućljeća pr.Kr. U materijalnoj kulturi tada počinje izradba keramičnoga posuđa, a kameno oružje i oruđe izrađuje se tehnikom glačanja i poliranja.

U Istri se razlikuju tri razvojna stupnja neolitika: stariji, srednji i mlađi. Razdoblje starijega neolitika može se pratiti od II. stupnja impresso kulture. Osim u pećinama sjev. Istre, neolitički se čovjek zadržavao u otvorenim naseljima juž. Istre (Verudela u Puli, Vela Gromača kraj Kavrana). Na najbolje istraženom nalazištu, Vižuli kraj Medulina (B. Baćić) potvrđeno je postojanje nadzemnih kuća, a jednostavni loptasti lonci bili su ukrašeni utiskom ruba školjke. Srednji n. predstavljen je danilskom kulturom, a kasni n. elementima hvarske kulturne skupine. Danilska kultura zastupljena je u naseljima na otvorenom prostoru (Pradišel, Limska gradina), gdje je pronađena keramika loptastih oblika ukrašena geometrijskim motivima i crtama bijele i crvene boje. Naselje na nalazištu Gromača–Javorika na Brijunima iz vremena je kasnoga neolitika. U poluukopanim zemunicama uz keramiku kasnoga neolitika nađeni su i eneolitički i ranobrončanodobni elementi. Neolitik je zastupljen u pećinama (Podrebar, Nugla, Klanjčeva peć) i naseljima na otvorenim prostorima (Verudela, Kamenjak, Premantura) te na uzvisinama na kojima su poslije nastajale gradine (Limska gradina, Vrčin, Nezakcij, Vrčevan, Šandalja). Pogrebni običaji su slabo poznati, a riječ je tek o pojedinačnim nalazima u Boriku kraj Medulina i pećini Oporovini.

LIT.: N. Petrić, Prilozi pretpovijesti Istre, Jadranski zbornik, 1976–78, 10; K. Mihovilić, Preistoria dell’Istria dal paleolitico all’età del ferro, Atti della XXIX riunione scientifica, Istituto Italiano di Preistoria e Protostoria, Firenze 1994.
K. Buršić-Matijašić