Obrtništvo, gosp. djelatnost ručne izradbe i preradbe proizvoda. O njegovu dugom postojanju u Istri svjedoče predmeti iz različitih epoha: glineni predmeti (lonci, bukalete, črepnje), kovački predmeti (mulete, puhalice, komoštre), predmeti za poljodjelstvo (drvene bačve, brente, plug, voz, kosir, rankun), glazb. instrumenti (roženice) te mnogi drugi uporabna vrijednost kojih je zadržana do danas.

Od II. svj. rata do 1980-ih, o. se zbog davanja prednosti društvenom i potiranja privatnoga vlasništva sporo razvijalo. Prema podatcima iz 1983. u Istri su bila registrirana 2803 obrtnika, s ukupno 5283 zaposlena radnika. S prelaskom na tržišno orijentirano gospodarstvo, potpomognuto stimulativnom zakonskom regulativom i strateškom orijentacijom Istarske županije prema razvoju maloga gospodarstva, 1990-ih došlo je do ekspanzije obrtništva, posebno u trgovini, ugostiteljstvu, prijevozništvu i ribarstvu. God. 2004. bila su ukupno registrirana 7703 obrtnika, sa strukturom prema djelatnostima: trgovina 2425, ugostiteljstvo 1065, građevinarstvo 911, ribarstvo 842, proizvodni obrti 804, prijevozništvo 712, financijske usluge 391, frizeri i kozmetičari 285 i različiti servisi 268. U obrtništvu i slobodnim zanimanjima danas je zaposleno oko 16500 osoba ili 22,7% ukupnoga broja zaposlenih u Istri, s tendencijom povećanja. Razvoj obrtništva u Istri institucionalno potpomažu Obrtnička komora Istarske županije, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Pula, Istarska razvojna agencija d. o. o. (IDA) i jedinice lokalne samouprave. Oni pružaju stručnu, infrastrukturnu i financ. pomoć te organiziraju obrtničke sajmove, od kojih se posebno ističe Obrtnički sajam Istre.

Slike