Desetina

Desetina, crkvena (lat. decima), feud. davanje u naravi od desetoga dijela određene imovine ili stvari katoličkom svećenstvu radi njegova redovitog uzdržavanja. Prema crkv. pravu d. počiva na Božjem zakonu (iuris divini). Od V. st. uvode se opća davanja za potrebe crkv. infrastrukture ili njezina karitativnog djelovanja.

U Franačkoj je donesen Desetinski ustav (Zahntverfassung), koji je teško pogađao obveznike. Osim uobičajene crkvene desetine, postojala je i dupla d. (decima et nona), koja je uključivala obveze na crkvenim ili kraljevskim dobrima. Gracijanov dekret iz 1140. organizirao je naplatu na teritorijalnom načelu, a kao dodatnu svrhu naplate navodio je naknadu za spas duša i sakramentalne potrebe vjernika. U novom vijeku bilo je pokušaja uvećanja desetine, a njezino je ukidanje zagovarala Francuska revolucija (Hrvatski sabor ukinuo ju je 1848). U Hrvatskoj se isprva davala u plodovima ili životinjama, a poslije su bile uobičajene žitarice ili vino. Poseban je oblik tzv. slavenska desetina, koja je bila niža za šest do devet puta od tzv. prave desetine (iusta decima). Tako smanjena c. d., nastala kao rezultat franačke i crkv. politike pridobivanja Slavena, zadržala se u Istri do potkraj XVIII. st.

Ž. Bartulović, B. Vukas ml.