Eufemija, sv.

Eufemija (Fumija, Fuma, lat. Euphemia, grč. Eὐφημία: blagorijek, pobožna šutnja za vjerskog obreda), sveta ranokršćanska djevica i mučenica (Kalcedon u Maloj Aziji, druga pol. III.st. - Kalcedon, 16.IX.303). Mučena je za Dioklecijanova progona kršćana. 

Prema ranokršćanskoj legendi, Eufemija je zbog vjere osuđena na lomaču, koju je preživjela, potom je bačena pred lavove, koji je nisu rastrgali; naposljetku joj je krvnik odrubio glavu. Stoga se ikonografski prikazuje s lavom, mačem i palminom granom (znamenom mučeništva). Za perzijske provale 620. tijelo sv. Eufemije preneseno je iz Kalcedona u Carigrad, u svetičinu crkvu na Hipodromu. U doba kipoborstva njezino je tijelo 796. bačeno u more, ali ga je spasila carica Irena i vratila u carigradsku crkvu. Njezin se kult u Istri raširio u vrijeme istarskoga raskola (potom i u drugim hrvatskim krajevima). Raskolnici su se, naime, pozivali na crkveni sabor održan u Kalcedonu 451. u crkvi sv. Eufemije, gdje se čuvalo svetičino tijelo. Akvilejski je metropolit Ilija u svojem novom sjedištu Gradu podignuo crkvu sv. Eufemije, i na dan posvete crkve 579. sazvao sinodu svojih biskupa sufragana (među njima i istarske biskupe). Svetica se posebno štuje u Rovinju, gdje se u župnoj crkvi sv. Jurja i sv. Eufemije čuva kameni sarkofag s njezinim tijelom. U spisu iz XIV. st. Translatio corporis Beate Euphemie opisuje se legendarni dolazak kamenoga sarkofaga sa svetičinim tijelom na obalu u Rovinju, koji je još bio otokom: kameni je sarkofag kao lađica doplutao nakon što se za olujna nevremena obrušio s nekoga školja. U tom opisu neki nalaze tragove opisa propasti otoka Cisse, biskupijskoga sjedišta iz VI. st. (cisanski biskup Vindemije spominje se među sufraganima akvilejskoga patrijarha na sinodi u Gradu 579). U Rovinju se spomendan sv. Eufemije slavi 11.VII., a vezan je za početak Kalcedonskoga sabora. O svetici je pisao D. Nežić u članku Istarski sveci i blaženici (Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnoga kršćanstva, Zagreb 2000). Jedna se sv. Eufemija spominje i kao akvilejska mučenica iz Neronova doba, te se ne zna točno čije se tijelo čuva u rovinjskoj crkvi.

LIT.: G. Cuscito, Kult Sv. Eufemije, u: Translatio corporis beate Euphemie, Pula 2000.

Stanko Josip Škunca, Istarska enciklopedija

Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE