Rugalice

Rugalice, usmenoknjiževni kratki, često poetski oblik kojim se u načelu izražava poruga, rjeđe satira, ismijava se osoba, pojava, predmet i dr. Izražavaju odnos prema drugomu, drugačijemu, iskazuju ćudoredno stajalište zajednice i dr.

Predmet poruge u istar. rugalicama obično su: pripadnici (susjedne) lokalne zajednice (Oj te ženske od Kranjac, kuhajo riži bez lonac; Brbanci će izgubiti duše, jiduć žabe i balave puže; Oj Labinka, Labinjan gredu skupa na samanj / Od potoka do potoka stvorili su dva otroka; U Lindaru gradu malo kruha dadu, piti za umriti), spolnost, ljubav starca prema djevojci, rad i lijenost (Katerina zlata hći, di je delo tu te ni), neudane djevojke (Predi, predi šći moja/svako lito jednu nit/ćeš se prije uženit), siromaštvo i dr. Tal. rugalice uobičajene u Istri nalaze se među izrjekama o građanima. Mnogobrojni su i blasoni (kratki satirični opisi osoba ili stvari) na tal. jeziku, koji imaju poslovičnu formu i nisu uvijek negativni (Dignano, tutti bumbari; Parenso, tutti mati; Isola famosa; Fianonesi, Uscochi, gente persa,/i porta el Cristo a la roversa). Mikroregionalnu oprjeku stanovništva u Istri između Vlaha i Bez(j)aka tematiziraju mnogobrojne rugalice anegdote i pjesme rugalice (Vlah, seri grah, prdi bob...). Budući da r. u načelu imaju humorističnu namjeru, stih im je kratak: pretežito od 7 (4+3), iako može imati i 4, 6, 8, pa i 10 slogova, a moguća je i kombinacija različitih stihova u pojedinoj kratkoj strofi. Rimovanje je ugl. redovito, a pojavljuju se i hiperbole, asonance i aliteracije, sva izražajna sredstva koja mogu naglasiti humorističnost. Neke se rugalice izvode kao pjesme. Pjevanje je karakteristično poglavito u nekih rugalica u sedmercu koje se izvode tarankanjem.

B. Koroman