Stranke, političke

Stranke, političke, oko političkog programa okupljene organizacije koje kontroliraju procese odlučivanja ili nastoje zadobiti takav nadzor. Ovlasti za odlučivanje ili izravan utjecaj na političke odluke u pravilu stječu sudjelovanjem na slobodnim izborima.

Do prvih je modernih organiziranih političkih istupanja u Istri došlo 1848., no razvoj političkih stranaka započinje nakon 1860., padom Bachova apsolutizma. Pod austr. su vlašću stranke uglavnom bile podijeljene prema nacionalnoj pripadnosti (talijanske, hrvatske i slovenske) te su sudjelovale u političkim borbama tijekom hrvatskoga narodnog preporoda. Stranke istar. Talijana birale su između katolicizma i liberalizma kao glavnih ideoloških usmjerenja, no takva podjela nije zaobišla ni hrv. i slov. političare, iako je zbog važnosti nacionalnog pitanja ostala slabije izražena. Na ljevici se javljaju stranke socijalističkog i socijaldemokratskog opredjeljenja. Stranke su se mogle razlikovati i po jačini zastupanja protuaustrijskih, protuslavenskih i iredentističkih ideja. Najpoznatije stranke austr. razdoblja jesu Hrvatsko-slovenska narodna stranka, Jugoslavenska socijalnodemokratska stranka, Talijanska kršćansko-socijalna stranka (Partito Cristiano Sociale Italiano), Talijanska liberalna stranka Partito Liberale Italiano), Talijanska socijaldemokratska stranka (Partito Socialdemocratico Italiano). Stranke su se tada nadmetale na trima razinama: općinskoj; u pokrajinskom Istarskom saboru, gdje je u složenim raspravama o međunac., polit., gosp., kult. i drugim prilikama prevladala podjela na tal. iredentističku i hrvatsko-slovensku struju vođenu načelima preporodnoga pokreta s ciljem masovnijeg uvođenja Hrvata i Slovenaca u politički život; na izborima za Carevinsko vijeće u Beču. Od 1880-ih na istar. hrvatskoj političkoj sceni dominantnom se programu narodnjaštva preko nove generacije političara pridružuje ideologija pravaštva. Politička mobilizacija hrv. i slov. glasačkog tijela davala je rezultate te je na izborima za Carevinsko vijeće 1907. Hrvatsko-slovenska narodna stranka bila uspješnija od Talijanske liberalne stranke.

Nakon I. svj. rata i uspostave tal. vlasti u Istri aktivne su Hrvatsko-slovenska narodna stranka (Jugoslavenska narodna stranka), Istarska demokratska stranka (Partito Democratico Istrian), Komunistička partija Italije (Partito Comunista d’Italia), Nacionalna fašistička stranka (Partito Nazionale Fascista), Socijalistička stranka Italije (Partito Socialista d’Italia), Talijanska pučka stranka (Partito Popolare Italiano), Talijanska republikanska stranka (Partito Repubblicano Italiano) i Talijanska socijalistička unija (Unione Socialista Italiana). Djelovanje hrv. i slov. političara znatno je otežano, a česti su bili sukobi lijeve i fašističke opcije. Vlast je 1926. ukinula višestranačje te dopustila djelovanje samo Nacionalne fašističke stranke i niza pomoćnih organizacija pod njezinim nadzorom (fašizam). Stranke ljevice (socijalisti i komunisti) djelovale su otada u tajnosti.

Nakon II. svj. rata jednostranački se sustav nastavio, a vlast je bila u rukama Komunističke partije Jugoslavije (od 1952. pod nazivom Savez komunista Jugoslavije, odn. Savez komunista Hrvatske, a u slov. dijelu Istre Savez komunista Slovenije). Usprkos valovima liberalizacije komunisti su nadzirali sav politički život, uključujući i niz društveno-političkih udruga i organizacija (Socijalistički savez radnog naroda, Savez sindikata, Savez socijalističke omladine i dr.). Uspostavom višestranačja 1990. u hrv. dijelu Istre osnovane su brojne stranke koje su sudjelovale na slobodnim izborima i u političkom životu. U Zagrebu je 17.VI.1989. utemeljena Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a u Puli je Osnivački općinski odbor utemeljen 7.II.1990. Prva izborna skupština stranke u Puli održana je 6.X.1990. Regionalna stranka Istarski demokratski sabor (IDS) utemeljena je 14.II.1990. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), sljednica Saveza komunista Hrvatske kao Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena, a 1993. dobila je sadašnji naziv. U Istri je na izborima 1990. postigla najveći uspjeh. I druge stranke osnivale su 1990. i 1991. svoje područne organizacije u Istri: Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS); poslije Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS), Demokratski centar (DC) i Istarski demokratski forum (poslije Istarski socijaldemokratski forum, ISDF). Ostale su stranke igrale manju ulogu u polit. životu. U liburnijskom dijelu poluotoka djeluje Primorsko-goranski savez (PGS). Osim spomenutih, na izborima su u Istri sudjelovale i Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH) – prije SSH – Socijalistička stranka Hrvatske (odn. Savez socijalista Hrvatske), Hrvatska demokratska stranka (HDS), Hrvatska čista stranka prava (HČSP), Hrvatska kršćansko- demokratska stranka (HKDS), Hrvatska kršćansko-demokratska unija (HKDU), Hrvatska pučka stranka (HPS), Hrvatska stranka naravnog zakona (HSNZ), Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska stranka zelenih (HSZ), Hrvatski republikanci (HR), Kršćanska narodna stranka (KNS), Nova Hrvatska (NH), Socijalistička radnička partija (SRP), Socijalno-demokratska unija (SDU), Zelena stranka (ZS) i Talijanska demokratska zajednica (TDZ). Regionalnim strankama (IDS, ISDF, PGS) pripadaju i Istarska nezavisna stranka (INS), osnovana 15.IX.1990 (predsjednik Franko Šturman), Istarska pučka stranka (IPS) i Istarska liberalna stranka (ILS, poslije Istarska stranka – IS). Manje stranke obično stvaraju koalicije, a u najnovije vrijeme na lokalnoj je razini zamjetan uspjeh nezavisnih kandidata. Stranke imaju različita stajališta o aktualnim političkim događajima i nekim društvenim pitanjima, a povremeno pokreću inicijative za koje nastoje zainteresirati birače i medije. Među temama koje su posljednjih petnaestak godina zaokupljale političke stranke i širu javnost jesu regionalizam, dvojezičnost, manjinska pitanja, pretvorba i privatizacija, nezaposlenost i radnička prava, dvojbe o elitnom i masovnom turizmu, bespravna gradnja, prodaja atraktivnog zemljišta u priobalju, naplata cestarine i tunelarine, demilitarizacija, ekologija. Politička se djelatnost odvija bez većih potresa te uz prevladavajuću usmjerenost načelima ljevice, lijevoga centra i centra, uz često isticanje istar. antifašizma kao i dalje aktualnoga određenja na široj hrv. političkoj sceni.

Redoviti višestranački izbori za lokalnu samoupravu, tj. općinska i gradska vijeća, održani su 1993., 1997. i 2001., 2005. i 2009; ponovljeni u Lanišću 1997., prijevremeni u Novigradu 2003. i Balama 2004., te prvi općinski izbori u Fažani 2001.

Puni tekst s tablicama na: http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2604

R. Matijašić, I. Duda, tablični podatci: E. Soldatić