Grb, istarski

Grb, istarski, tradicionalni simbol Istre. Od pojave grbova u Europi (XII. st.) pa sve do XIX. st. Istra nije bila jedinstvena polit. cjelina, stoga i nije postojao njezin službeni grb. Ipak postoje dokazi o upotrebi grba s kozom u polju (s različitim inačicama položaja koze i boja u štitu) kao neslužbenoga simbola poluotoka ili samo njegova austr. dijela.

Donose ga u svojim grbovnicima J. W. Valvasor u XVII. st. i Pavao Ritter Vitezović u XVIII. st. Nakon Bečkoga kongresa 1815. nekadašnji je mlet. dio Istre pripao Austriji. Konačnim oblikovanjem Markgrofovije Istre (1860) nastaje i njezin grb: u plavom polju zlatna koza s crvenim papcima i rogovima. Kao dio grba krunovine Austrijsko primorje nalazio se u donjem lijevom polju. Taj je grb bio simbol Istre i za tal. vlasti, ali je nakon pripojenja Jugoslaviji iščeznuo, prije svega zato što je jugosl. vlast izbjegavala uporabu pov. grbova gradova i pokrajina. Demokratskim se promjenama grb vraća u upotrebu, isprva kao neslužbeni, a nakon oblikovanja krune državnoga grba RH i kao službeni simbol Istre. Skupština Istarske županije donijela je 3. X. 1994. odluku o županijskom grbu izgled kojega je konačno utvrđen, nakon odobrenja nadležnoga ministarstva, na skupštinskoj sjednici 1. VII. 2002 (u plavom polju zlatna koza s crvenim papcima i rogovima).

M. Levak