Hagiografije

Hagiografije (grč. ἄγιος: svet i γράφω: pišem), životopisi svetaca, najraširenija knjiž. vrsta eur. srednjovjekovlja. Sadržavaju i mnogobrojne legende, nadnaravna, čudesna zbivanja vezana uz život sveca ili milosti koje je netko dobio jer se svecu ili svetici utekao za pomoć.

Prve h. opisuju mučenike (martyres), a potom tzv. ispovjednike: pape, biskupe, opate, redovnike, kraljeve i dr. koji su se isticali bogoljubljem i čovjekoljubljem. U Istri se od ranoga kršćanstva razvijao kult domaćih svetaca mučenika (sveci), oko kojih su se stvarale predaje uključene u hagiografije. O sv. Mauru i Eleuteriju u Poreču, sv. Germanu i sv. Floru u Puli, ug. kralju Salamonu koji ima naslov blaženika, bl. Otonu iz Pule, sv. Eufemiji u Rovinju i drugima sačuvane su hagiografije, a nekima su posvećene i posebne službe za blagdansko čitanje, koje su ulazile i u lat. i glagoljske brevijare. Legendarni siže priče o tijelu sv. Eufemije u kamenom sarkofagu koje je, prema lat. legendi iz XII–XIII. st., doplovilo pred Rovinj, ponavlja se i u legendi da je u Poreč doplovila lađa s tijelom sv. Maura, kako navode glagoljske legende o sv. Mauru, iako starija tradicija zna za Maura, biskupa i mučenika Poreča, kojem je bazilika i posvećena. Starija je tradicija spominjala i sv. Nazarija kao biskupa i mučenika Kopra, ali ondje su vjerojatno bile pohranjene samo njegove »moći«. U Vodnjanu, u crkvi sv. Blaža, čuvaju se mnogobrojna »sveta tjelesa«, odnosno »mumije«, koje je u taj grad početkom XIX. st. dopremio mlet. slikar G. Grezler. Iz Istre je, i prema legendama i prema novim istraživanjima, sv. Jeronim, rođen u Stridonu, na granici Dalmacije i Panonije. U Istri je, u pećini iznad Lima, neko vrijeme živio sv. Romuald. U brevijarima, latinskim i glagoljskim, zapisane su hagiografije i službe svecima koje su se čitale na njihov spomendan. U glagoljskim Pazinskim fragmentima iz XIV. st. sačuvane su veoma stare legende o sv. Eustahiju, sv. Jakovu Perzijancu i drugim svecima Istoka i Zapada.

LIT.: D. Nežić, Istarski sveci i blaženici, u: Iz istarske crkvene povijesti, Pazin, 2000; I. Petrović, Hrvatska i europska hagiografija, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost, umjetnost, 2, Zagreb 2000.
J. Bratulić