Iliri

Iliri (lat. Illyrii, grč. Ἰλλυρτοί), indoeur. stanovništvo koje je u starom vijeku živjelo ugl. na prostoru ist. jadranske obale od Albanije do Istre i u Dinaridima. Ime im potječe od jedne zajednice, tzv. pravih Ilira (u Plinija Illyrii proprie dicti), koja je obitavala na području Albanije. Svi I. pripadaju istomu jezičnom i kult. krugu; doselili su se onamo na poč. željeznoga doba (kraj II. i poč. I. tisućljeća pr. Kr).

Od VI. st. pr. Kr. s njima dolaze u dodir grčki zemljopisci, pa od tada potječu prve pisane vijesti o njima. Zbog specifičnih pov. odnosa i labavosti njihovih međusobnih veza nisu se oblikovali u jedinstveni narod, već su ih zajedničkim imenom Ilira počeli nazivati Rimljani, po analogiji Ilirika kao zemljopisnog naziva. Na širem sjev. jadranskom prostoru u Ilire se obično svrstavaju Histri, Japodi i Liburni. Premda materijalna kultura potvrđuje da imaju neke zajedničke značajke (predmeti svakodnevne uporabe, umj. obrt), to su tri različita naroda koje je ujedinjavalo isto podrijetlo i sličan jezik, pa i sličan fond osobnih imena (osobito Histre i Liburne). O intenzivnim vezama Histra s Venetima i drugim narodima sjeveroist. Italije svjedoči također materijalna kultura (kultura Este). Trgovinom i razmjenom sa zap. jadranskom obalom uvezeni su mnogobrojni predmeti nađeni u željeznodobnim grobovima (npr. u Nezakciju i Picugima). Pitanje etničke pripadnosti Histra bilo je dugo prijeporno, jedni su ih istraživači držali isključivo Ilirima, drugi isključivo Venetima, jer pokazuju značajke i jednih i drugih, a bili su samosvojan narod kao i ostali narodi koji se smatraju Ilirima. Dodiri među samim Ilirima nisu bili tako jaki da postanu zamašnjak integracije u veće narodnosne cjeline. Rimljani su ist. obalu Jadrana osvajali postupno, prodirući najprije na one dijelove priobalja s kojih je prijetnja sigurnosti plovidbe bila u određenom trenutku najjača. Oni su i uveli u uporabu skupni naziv Ilira, ali tek kada su osvojili cijelo područje i nadjenuli mu ime Ilirik (Illyricum). Pitanje vremena osnutka provincije (rim. upravno područje) na ist. jadranskoj obali nije razriješeno, no to je bilo svakako nakon 167. pr. Kr., kada su Rimljani porazili ardijejskoga kralja Gencija (Gentius), odn. prije 68. pr. Kr., kada su osvojili delmatsku Salonu. Tada su se počela zaboravljati imena pojedinih ilir. naroda. Histrija je također bila dijelom Ilirika, i to nakon rim. osvajanja 177. pr. Kr. sve do Augustova doba (kraj I.st.pr.Kr.), kada je granica Italije premještena s Rižane na Rašu, a Istra postala sastavnim dijelom Italije. Istočna Istra od Raše do Učke ostala je u Iliriku. Nakon Batonova ustanka (6–9. nakon Kr.) Ilirik je podijeljen u dva dijela, od kojih je obalni dobio ime Dalmacije (Dalmatia). Međutim, ni ime Liburnije i Liburna nije zaboravljeno, jer se ponovno vraća u službenu uporabu u II–III. st.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply