Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, javna ustanova s temeljnim zadatcima održavanja i promicanja nacionalnoga parka, zaštite i očuvanja izvorne prirode Brijunskog otočja (Brioni), sa sjedištem u Fažani.

Javna ustanova je nastala 1996., temeljem Zakona o zaštiti prirode, od Javnog poduzeća Brijuni, osnovanog uredbom Vlade Republike Hrvatske 12.IX.1991. (sa sjedištem na Brijunima; 1992.), a kojemu je prethodilo Javno poduzeće "Nacionalni park Brioni". Ustanova posebnu pozornost posvećuje zaštiti biljnoga (680 biljnih vrsta) i životinjskoga (divljač, ptice) svijeta, ekološkim sustavima, geološkim i morfološkim pojavama, krajobrazu i kulturnim vrjednotama parka.

Odlukom Sabora Socijalističke Republike Hrvatske Brijunski otoci su 1983. proglašeni nacionalnim parkom. U zakonskom aktu o proglašenju Nacionalnog parka (Zakon o Nacionalnom parku i spomen-području Brioni, Narodne novine, 46/83) Vanga je posebno izdvojena kao spomen-područje.

Sadašnje granice nacionalnog parka utvrđene su 1999., a on obuhvaća otoke i otočiće: Veliki Brijun (Brion), Mali Brijun (Brion), Vanga (Krasnica), Sveti Jerolim, Kozada, Vrsar, Gaz, Pusti otok (Madona), Galija, Obljak, Grunj, Supin, Sveti Marko i Supinić. Površina svih 14 otoka i otočića iznosi 7,43 km2 (od toga na Veli Brijun otpada 5,6 km2). S obzirom na to da zakonsku zaštitu uživa i okolno more s podmorjem, ukupna površina nacionalnog parka iznosi 33,95 km2.

Rezidencijalne vile Jadranka, Bijela vila, Brijunka i otočić Vanga u vlasništvu su Republike Hrvatske, dok ostali dijelovi i objekti nacionalnog parka administrativno pripadaju gradu Puli.

Turistički smještaj na Velom Brijunu obuhvaća hotele Istra i Neptun, sobe (nekadašnji hotel) Karmen i tri komercijalne vile, a na Malom Brijunu je hostel San Niccolò. Kongresni turizam razvija se od sredine 1980-ih, kada je izgrađena dobro opremljena dvorana s 300 sjedala. Godišnje se održi 60–80 različitih skupova. Glavna lučica na Velom Brijunu ima tridesetak vezova za nautička plovila, a za sportsku rekreaciju namijenjeni su šetnice, teniski tereni, golfsko igralište i dr. Novi master-plan predviđa razvoj ekskluzivnog turizma.

Javna ustanova zapošljava 260 stalnih i više desetaka sezonskih djelatnika. Glavni su izvori prihoda stacionarni, izletnički, kongresni i kulturni turizam, uvjetovan spomeničkim naslijeđem. Brijunsko otočje posjećuje oko 200 000 posjetitelja godišnje.

https://www.np-brijuni.hr/hr