Rabac, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Boris Grahovac), 2012.

Rabac

Rȁbac (tal. tradicionalno Rabaz, novije Porto Albona), naselje i luka na istočnoj obali Istre, smješteno podno staroga Labina (45°4′N; 14°10′E); 1.257 stanovnika (2021.), grad Labin.

Naselje se nalazi u nevelikom zaljevu zaštićenom od bure, ali izloženom jugoistočnim i jugozapadnim vjetrovima. Crkva sv. Andrije iz XV. je stoljeća.

Stanovnik je Rȁpčan i Rapcȏn (množ. Rabacȃni), stanovnica Rȁpčanka i Rapcȏnka, pridjev rȁpčanski i rapcȏnski.

Stanovništvo je do Drugog svjetskog rata bilo orijentirano na ribarstvo i pomorstvo, manje na poljodjelstvo (masline).

Nakon Drugog svjetskog rata jače se razvija turizam, grade se mnogobrojni hoteli, stanovništvo se zapošljava u tercijarnim djelatnostima, a Rabac postaje jedno od vodećih turističkih središta istočne obale Istre i Kvarnera.

Područje je naseljeno u rimsko doba. Starija historiografija spominje da je Rabac naseljen i u srednjem vijeku. Prema mletačkim izvorima, u podnožju Labina postojalo je malo naselje Rabaz. Za austrijske vladavine obnavlja se i širi stara cesta Labin – Rabac. U drugoj polovici XIX. st. trgovačka obitelj Prohaska gradi prvi ljetnikovac. Prvi hotel Quarnero Rabac dobiva 1889.; 1925. podignut je prvi veći hotel Trieste (danas Primorje). Za talijanske uprave gradi se luka za utovar boksita.

Prvu poslijeratnu izgradnju u Rapcu započinju Istarski ugljenokopi Raša, koji grade hotele za smještaj samaca (poslije su prenamijenjeni). Godine 1961. osnovano je Ugostiteljsko poduzeće Rabac (2011. pripojeno dioničkom društvu Valamar Riviera iz Poreča), čime je započet snažan, planski razvoj kupališnoga turizma, a time i samoga Rapca. Od 1961. do 1971. izgrađeni su hoteli Mediteran, Marina, Lanterna, Apollo, Mimosa, Hedera, Narcis; 1978.–89. rekonstruiraju se i moderniziraju već postojeći hoteli, grade se apartmanska naselja Kosi i Remac, uređuju se plaže, grade ugostiteljski objekti, hoteli Castor i Pollux te apartmani Pluton. Danas Rabac može ugostiti oko 10.300 turista u jednom danu.

http://www.rabac-labin.com/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Ivan Blažević, Turizam Istre, Zagreb 1984.; Marijan Milevoj, Kartulini z Labinšćini, Labin 1987.; I. Blažević, Povijest turizma Istre i Kvarnera, Opatija 1987.

Slučajna natuknica

Barat (Višnjan)