Golf igralište Adriatic na Crvenom Vrhu kraj Savudrije, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Slaven Radolović), 2009.

sportsko-rekreacijske građevine

Sportsko-rekreacijske građevine, građevine namijenjene sportu i rekreaciji.

U Istri su građene još u antici, a najveća je rimski amfiteatar u Puli (sred. I. st. pr. Kr.), gdje je, između današnje Medulinske i Premanturske ulice, bilo i Marsovo polje (Campus Martius), vježbalište za vojne potrebe. U Puli, a vjerojatno i u Poreču te na ostalim većim ladanjskim kompleksima uz terme su najvjerojatnije postojale i palestre, zatvorena vježbališta.

S dolaskom kršćanstva takve se građevine, u kojima se odražavao duh klasične epohe, zapuštaju. Poznato je ipak da su u srednjem vijeku viteški turniri održavani u amfiteatru, a vjerojatno i uz važnije feudalne burgove (Momjan, Pietrapilosa, Kršan, Svetvinčenat i dr.) te na području u blizini crkve sv. Ivana u Puli, gdje su turnire održavali templari. Potkraj XVII. st. dolazi do svojevrsnog oživljavanja prigodnih igara, pa iz toga razdoblja potječe i uređenje trkališta za trku na prstenac u Barbanu, a poznato je da su se slične manifestacije održavale i u Svetvinčentu.

Različiti oblici narodnih igara postojali su tijekom cijeloga srednjeg vijeka, i u seoskim i u gradskim sredinama, a trgovi, sajmišta i središnji seoski prostori bili su njihova prizorišta. Neke narodne igre, npr. boćanje (balote), postupno su uznapredovale do sportske discipline, pa su boćališta najbrojnije sportske građevine u Istri uopće, a u Poreču i Puli izgrađene su i suvremene dvorane za taj sport.

Povijest suvremenih građevina za sport i rekreaciju povezana je sa zrelim razdobljem industrijske revolucije (druga polovica XIX. st.), kada bolji životni uvjeti i više slobodnoga vremena dopuštaju bavljenje sport. aktivnostima ponajprije građanskoj, a poslije i dijelu radničke klase. Biciklizam je bio među prvim organiziranim sportovima, pa se prva zatvorena staza (velodrom) pojavljuje u Puli na prostoru uz Mletačku i Supilovu ulicu u drugoj polovici XIX. st., a počrtkom XX. st. i na prostoru današnjega gradskog stadiona. U to su se doba po cijeloj Istri osnivala gimnastičko-atletska sportska društva, u radu kojih su sudjelovali uglavnom Nijemci i Talijani, te »Sokoli«, koje su osnivali Hrvati, ali su u njihovu radu sudjelovali i pripadnici drugih etničkih skupina, posebice Česi i Slovaci. »Sokoli« su se koristili prostorom u Hrvatskoj posujilnici u Puli na početku XX. st. te dvoranom u Narodnome domu u Pazinu, koji je izgrađen 1905.

U Poreču je 1909. otvorena gimnastička dvorana, koja se i danas popularno naziva Palestra. Pulsko gimnastičko društvo Unione sportiva Polese koristilo se dvoranom koja se nalazila u sklopu Realne gimnazije, a najveća i najbolje opremljena dvorana nalazila se u sklopu pučke škole sv. Polikarpa, izgrađene 1912.

Od sportskih igara prvo se počeo igrati nogomet, već na početku XX. st., pa je prvi nogometni stadion izgrađen u Puli u 1920-im, a 1997. bio je znatno povećan. Atletsko-nogometni stadioni izgrađeni su u svim većim gradovima i mjestima Istre tijekom druge polovice XX. st. Prve zatvorene građevine za sportske igre (košarka, rukomet i sl.) počinju se graditi najprije u Puli (Casa Balilla, potkraj 1920-ih i početkom 1930-ih), a od 1960-ih intenzivno se nastavlja izgradnja gradskih dvorana u svim većim gradovima (Pula, Buzet, Poreč, Rovinj, Labin i dr.).

Objekti za sportove na vodi počeli su se graditi u obalnim gradovima već u drugoj polovici XIX. st., posebice u Puli: pontonsko kupalište Stengel, željezničarsko kupalište te gradsko kupalište Bagno Polese, sva u pulskoj luci (1886.), vojno kupalište kraj poluotoka Sv. Petar (1886.), mornaričko kupalište na Valkanama (1914.), gradsko kupalište na Stoji (1936., arhitekt Enrico Trolis), jedriličarski i veslački klub Pietas Iulia u Puli – najprije na Maoni 1886., a 1912. i u čvrstom objektu kraj hotela Riviera.

U Rovinju su kupalište i veslački klub postojali na početku XX. st., u Poreču je, u uvali Val di Preti, kupalište Riviera otvoreno 1908., a poznati su bili i nerealizirani projekti kupališta u Medulinu (arhitekt Alfeo Pauletta) i Poreču (arhitekt Umberto Cuzzi).

Golf i polo igrali su se na Velikom Brijunu (Veli Brion) još od početkom XX. st., a posebnost je izgradnja koturaljkališta u Puli (patinaggio Malusa, 1911., poslije i patinaggio u Marulićevoj ulici). Škola jahanja u Puli pokrenuta je u građevini u ulici Bokokotorskog ustanka 1912. Tenis se kao sport pojavio već na početkom XX. st. na Brijunima (Brioni) i u Puli, a na početku 1990-ih u Umagu je u turist. kompleksu Stella Maris izgrađen i stadion za ATP teniski turnir Croatia Open, jedna od boljih sportskih građevina u Istri uopće.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Sergio Zuccoli, Sta mia cara e vecia Pola, Gorizia 1978.; Daniel Načinović i dr., Pula sa starih razglednica, Pula 1988.; Božo Milanović, Hrvatski narodni preporod u Istri, I, Pazin 1991.; Antonio Rubbi, Rovinj – urbanitet grada i okolnih naselja, Rovinj 1993.; Drago Orlić, Pozdrav iz Poreča, Poreč 1997.

Slučajna natuknica

jedrenje