U svetištu sv. Roka sačuvana su dva sloja fresaka od kojih se onaj stariji, iz 14. stoljeća tek djelomično nazire, no dovoljno da se prepoznaju scene mučeništva sv. Petra i Pavla između kojih je prizor Čuda sv. Jakova.

Nad njima se nalazi sloj fresaka koji se može povezati s krugom Ivana iz Kastva. U donjem dijelu slike nalaze se arkade s nizom apostola, a u gornjem, jače oštećenom, naslućuje se Krist u slavi. Scena se prepoznaje po dvjema životinjama sa svicima, lavu i orlu, simbolima evanđelista Marka i Ivana. Iako su freske bile datirane u približno 1470. godinu, restauracijom je otkriven glagoljski grafit koji je pomaknuo dataciju u sam kraj 15. st. Grafit je autograf Šimuna Grebla, poznatog ročkog popa glagoljaša. Osim svetišta sv. Roka, u Roču ima još nekoliko crkava. Župna crkva sv. Bartola, s gotičkim svetištem natkrivenim zvjezdasto-rebrastim svodom, nikada nije istražena te se za sada ne zna skriva li i ona freske.  U kapeli sv. Antona istraživanja potvrđuju da su freske postojale, no sačuvani su samo teško čitljivi fragmenti. Na jednom se fragmentu nalazi čuveni grafit - Ročki glagoljski abecedarij, poznati glagoljski spomenik s početka 13. stoljeća, uparan na posvetnom križu. U Roču se može vidjeti i replika tiskarske preše, onakve kakvom su se nekada tiskale inkunabule, pa tako i glagoljske knjige nastale u 15. st.

U.