katolički tisak u Istri

Katolički tisak u Istri se može kronološki podijeliti u četiri vremenska razdoblja: doba Austrije (1815.-1918.), razdoblje talijanske vlasti (1918.-43.), jugoslavensko razdoblje (1943.-90.) i doba samostalne Hrvatske (nakon 1991.).

Pojava katoličkoga tiska u Istri usko je povezana s nastankom hrvatskog i talijanskoga katoličkog pokreta. Za ostvarenje temeljnoga zadatka, tj. rekristijanizacije istarskog društva te povratak utjecaja Crkve na cjelokupni život i jedan i drugi pokret smatrali su tisak nenadomjestivim sredstvom. U užem značenju pojma početci se mogu datirati s 16.IV.1892., kada je u Rovinju na talijanskom jeziku pokrenut list La Verità, Organo degli Interessi Cattolici - glasilo katoličkih probitaka. U širem određenju pojma u katolički tisak može se ubrojiti Naša sloga, prve hrvatske novine u Istri, kojima je koncepcija bila narodno-katolička, pokrenute u Trstu 1870., a još izrazitije Folium dioecesanum, službeno glasilo Porečko-pulske biskupije, pokrenuto u Poreču 1879.

Prve katoličke novine na hrvatskom, iako naslov katolički nije stajao u njihovu naslovu, bio je Pučki prijatelj. Od osnutka 1899. do I. svjetskog rata zastupao je kršćansko-socijalne stavove i bio svojevrsnim glasilom Hrvatskoga katoličkog pokreta. U Puli je 1903. pokrenut demokršćanski povremenik L'Avvenire. Riječ je o katoličkom odgovoru na pojačanu socijalističku propagandu, koja je od Crkve nastojala odvojiti radnike pulskog arsenala. Katoličko učiteljsko društvo za Istru »Hrvatska škola« pokrenulo je u Pazinu 1912. katolički učiteljski list s istoimenim naslovom. U razdoblju talijanske okupacije i fašističkog terora jedini katolički list na hrvatskome bio je Pučki prijatelj, koji je izlazio u Trstu s prekidima do 1928. Talijanski katolici, iako nisu bili izloženi represijama kao hrvatski, ipak nisu uspjeli pokrenuti neki reprezentativniji list. Sve se svodilo na prigodna izdanja, npr. za euharistijske kongrese, ili na župne listove, koji bi izlazili samo nekoliko godina.

Nakon II. svjetskog rata Istra se našla u sastavu nove Jugoslavije, u kojoj su komunističke vlasti zabranjivale katolički tisak. Izuzetak se dogodio u Istri. U pregovorima s novom vlašću Božo Milanović je, kao rezultat političkog dogovora, isposlovao izdavanje katoličkog lista Gore srca. Izlazio je 1947.-52., kada ga je vlast zbog zaoštravanja odnosa prema Crkvi zabranila. U doba popuštanja ideološke stege Istarsko književno društvo »Juraj Dobrila« 1981. pokreće vjerski kulturno-informativni mjesečnik Ladonja, koji bez prekida izlazi i danas.

Uspostavom demokratske Hrvatske stvoren je prostor za razvoj katoličkog tiska, ali on do danas još nije iskorišten.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Marcello Bogneri, La stampa periodica italiana in Istria (1807-1947), Trieste 1986.; Ante Iveša, Tršćanska hrvatska štampa između dva rata, Pazinski memorijal, 1970., 2; Božo Milanović, Hrvatski narodni preporod u Istri, II, Pazin 1973.