Kaštelir - Labinci

Kaštelir, naselje 10km sjeveroistočno od Poreča (45°18′N; 13°41′E; 238m nadm. vis.); 283st. (2001), sjedište općine. Nalazi se na županijskoj cesti Poreč–Vižinada, na raskrižju županijskih prometnica prema Taru i Višnjanu.

Stara jezgra na uzvisini gradinskoga je karaktera; naselje se u XIX–XX.st. proširilo, osobito uz prilazne ceste. Obuhvaća niz okolnih zaselaka (Babići, Tadini, Krančići, Valentići, Kovači, Brnobići, Roškići, Deklići, Mekiši, Rojci). Sa susjednim naseljem Labinci danas je i fizički spojen (uz cestu za Višnjan do raskrižja županijskih prometnica neprekinuti je niz izgrađenih kuća). Stanovnici se bave gotovo isključivo poljodjelstvom (vinova loza, masline) i stočarstvom. Nastanjen u prapovijesti i u rim. doba, pojavljuje se u pisanim vrelima 983. kao Castellione, vlasništvo porečkoga biskupa, koji ga je davao u zakup istar. feudalcima. U XIV. je st. bio napušten zbog ratova i bolesti; 1420. područjem su zagospodarili Mlečani, koji su u razdoblju XVI–XVII.st. naselili hrv. izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije i Bosne. Pripadao je župi Vižinada, a od 1857. samostalna je župa. Trobrodna župna crkva sv. Kuzme i Damjana izgrađena je 1908. na mjestu starije, a na groblju je crkva sv. Roka, podignuta 1856.

Labinci, kontinuirano izgrađeno naselje uz Kaštelir, 8km sjeveroistočno od Poreča (45°18′N; 13°41′E; 184m nadm. vis.); 269st. (2001), općina Kaštelir-Labinci. Nalazi se na županijskoj cesti Višnjan-Tar, kraj raskrižja sa županijskom cestom Poreč-Vižinada. Stanovništvo se bavi poljodjelstvom i stočarstvom, a dio radi u obližnjim mjestima i u Poreču. Naselje je bilo mlet. posjed i općina, povezana s motovunskom općinom. U nekoliko je navrata stanovništvo obnovljeno doseljenjem izbjeglica pred Osmanlijama iz Dalmacije (XV-XVI.st.), dok je doseljivanje Furlana (najčešće radne snage) teklo kontinuirano. Obitelj Grimani imala je posjede na tom području. Trobrodna župna crkva sv. Ivana izgrađena je 1753., vjerojatno na mjestu starije. Orgulje je izradio Carlo de Beni, a njihove je vratnice oslikao mlet. slikar iz XVI.st. U crkvi Sv. Trojstva očuvane su zidne slike iz prve pol. XV.st. Na južnom je zidu prikazan sv. Martin kako daruje prosjaka te prizor kamenovanja sv. Stjepana. Na sjevernom su zidu slike različitih svetaca i sv. Jurja kako ubija zmaja. U okolici postoje ostatci rim. ladanjske vile, istražene 1920-ih. Nedaleko od Labinaca postojala je srednjovj. opatija sv. Mihovila, nazvana po kripti pod crkvom (de sub terra).

http://www.kastelir-labinci.hr/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Tinjan (Pazin)