Zavod HAZU-Rijeka

Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Rijeka i Područna jedinica u Puli, znanstvenoistraživačka ustanova društveno-humanističkog usmjerenja, osnovana 1945. na Sušaku pod nazivom Jadranski institut.

Nakon sjedinjenja Istre s Hrvatskom i spajanja Sušaka i Rijeke u jednu urbanu cjelinu, postao je (1948) ispostavom istoimenog instituta JAZU u Zagrebu. Od 1960. djeluje kao samostalna ustanova, a 1964. dobiva naziv Sjeverojadranski institut za etničke odnose, historiju i ekonomiju JAZU, čime mu je određeno polje rada i namijenjena zadaća. Među suradnicima bili su mnogi značajni stručnjaci (M. Mirković, J. Roglić, P. Skok, M. Deanović, F. Ramovš, I. Mihovilović, M. Rojnić, F. Barbalić, R. Maixner, L. Čermelj i dr.). Najranija faza obilježena je važnim kolektivnim djelom Cadastre national de l’Istrie (d’après le Recensement du 1er Octobre 1945.) i nizom popratnih djela o političkoj i nacionalnoj pripadnosti Istre i Julijske Venecije. Te su edicije poslužile jugoslavenskoj delegaciji na Pariškoj konferenciji o miru s Italijom (1946–47). Početna orijentacija na teme iz područja etnokulture, gospodarstva, nacionalnih previranja, političkih i stranačkih odnosa, radničkoga pokreta, narodnooslobodilačke i antifašističke borbe, zadržana je i u idućim desetljećima. Nastojanjem M. Mirkovića Institut (1963) počinje izdavati zbornik Problemi sjevernog Jadrana (do 2003. izašlo je 8sv.), premda su njegovi suradnici najveći dio radova objavili izvan te edicije. Tiskano je i nekoliko drugih izdanja, samostalno ili u zajednici sa zagrebačkim Akademijinim Institutom (ističu se, primjerice, Prilozi za bibliografiju objavljenih izvora za povijest Istre), a priređeno je nekoliko izložbi i znanstvenih skupova. God. 1969. osnovana je Radna jedinica u Puli, koja i danas djeluje u sastavu riječkoga Zavoda (od 1991. Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti). Glavna je zadaća djelatnika Zavoda proučavanje povijesnih, etničkih, gospodarskih i pravnih odnosa, kulturne problematike, napose jezičnih pitanja i glagoljice, etnologije i etnomuzikologije područja zap. Hrvatske, osobito Rijeke, kvarnerskih otoka, Istre, Hrv. primorja i Gorskoga kotara. Prvi voditelj Instituta bio je U. Stanger, zatim niz akademika – F. Čulinović, V. Stipetić, Lj. Boban, D. Šepić, M. Moguš te sadašnji voditelj Petar Strčić.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

P. Strčić, Sjeverojadranski institut za etničke odnose, historiju i ekonomiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti – Rijeka, Istarski mozaik, 1965, 4–5; D. Munić (urednik), Pola stoljeća Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci (1945–1995), Rijeka 1995; M. Moguš (urednik), 140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1961–2001), Zagreb 2001; Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, u: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2004.

Slučajna natuknica

Proštinska buna