Valerijin park

Valerijin park (tal. Parco Valeria), gradski perivoj smješten zapadno od Amfiteatra, u njegovoj neposrednoj blizini. Park je nastao u razdoblju od 1890. do 1893., a sredstva su osigurana općinskom odlukom kojom je izglasano izdvajanje 2000 forinti. Park je podignut u spomen na austrijsku nadvojvotkinju Mariju Valeriju. 

Trokutastog je oblika, smješten između ulice Riva i Flavijevske ulice. U početku se sastojao od pet dijelova četvrtastog i trokutastog oblika te četiri uzdužnih trakastih površina uz prometnice. Perivoj je bio karakterističan po zimzelenom bilju (lovor, bekovina, šimšir, kalina) oblikovanom u geometrijske figure (kugle, polukugle, kocke, stošci). Pravilne pošljunčane staze sjekle su se po pod pravim kutom. Središnji plato bio je okružen klupama. Odvodnja je bila omogućena bočno postavljenim slivnicima. U središtu perivoja bio je vodoskok u kojem je 1897. postavljen mjedeni kip Amora u školjci na leđima dviju morskih nemani. Već 1904. njegovo je mjesto preuzeo spomenik austrijskoj carici Elizabeti koji je trideset godina kasnije srušen da bi 1940. bila postavljena na isto mjesto mjedena rimska vučica s Romulom i Remom. Potonji su talijanske vlasti odnijele nakon oslobođenja a 1953., u sjećanje na pobunu mornara u Boki Kotorskoj iz 1918., svoje je mjesto u Valerijinom parku dobio spomenik Mornaru. Za vrijeme talijanske vladavine, kada je park nosio ime princa Umberta, s donje je strane posađen drvored crnika. Druge biljne vrste koje su krasile perivoj su cedar, čempres, juka, velika i mala žumara, lovor, oleandar, tisa i bekovina. Park, koji je danas pomalo izmijenjenog oblika u odnosu na onog iz kraja XIX. st., ima ukupnu površinu od 5.270 m², od kojih 2.790 m² je pod biljnim pokrovom, a 480 m² spada u staze. Devet desetina biljnih vrsta u parku čini zimzeleno raslinje.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply