Deperis, Paolo, svećenik, istraživač i obnovitelj crkvenih građevina (Rovinj, 10.III.1831. – Poreč, 5.IX.1896.).

Kršten je 13.III., otac mu je bio Giuseppe, stolar, majka Eufemia rođ. Garbin, rodom iz Bala.

Bio je župnikom u Balama 1859.–85., gdje je prema vlastitu projektu 1879.–82. izgradio župnu crkvu Pohođenja Blažene Djevice Marije na mjestu starijih crkava, kojih se ostatci čuvaju u svetištu i kripti. Pri rušenju starije crkve pronašao je mnogo ulomaka ranosrednjovjekovne arhitektonske i liturgijske plastike i od njih načinio u kripti svojevrstan lapidarij. Oslikavanje crkvenog stropa povjerio je Leonardu Rigu iz Udina, a 1881. naručio je lijevanje novih zvona. Izradio je projekt za gradnju piramide vodnjanskoga zvonika (1882.).

Potom je bio župnikom u Poreču, gdje je istraživao Eufrazijevu baziliku, restaurirao mozaike, na groblju pod zemljom pronašao »memorije« porečkih mučenika i prvi razjasnio mnoge nepoznanice o njima te znatno obnovio kult svetaca. Začetnik je istarske ranokršćanske arheologije.

Objavio je nekoliko opsežnih članaka u časopisu Atti e memorie della Società istriana di archeologia e storia patria (dva posmrtno): „Il Duomo di Parenzo ed i suoi mosaici“ (X, 1894., 191-221), „S. Mauro e S. Eleuterio, vescovi martiri di Parenzo. Scritti inediti di Mons. Paolo Deperis (con appendice dellʼ avv. A. Amoroso)“ (XIV, 1898., 1-133) i „Parenzo cristiana“ (XIV, 1898., 395-539).

U Rovinju jedna ulica nosi njegovo ime.