Kršan, panorama iz zraka, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Branislav Danevski)

Kršan

Kršȁn (i Kršȏn; tal. Chersano), naselje u istočnoj Istri, 15 km sjeverno od Labina, na regionalnoj cesti Pazin – Labin (45°10′N; 14°09′E; 172 m nadmorske visine); 227 stanovnika (2021.), središte općine.

Naselje je nastalo uz srednjovjekovni kaštel izgrađen na razmjerno pristupačnu položaju u blizini nekadašnjeg Čepićkog jezera (danas Čepićko polje).

Stanovnik je Kršȁnac, stanovnica Kršȃnka i Kršȏnka, a pridjev kršȃnski i kršȏnski.

Stanovništvo je do kraja XIX. st. bilo vezano uz poljodjelstvo, no s vremenom se sve više zapošljavalo u obližnjim rudnicima ili u pomorstvu. Kršanski se kaštel prvi put spominje 1274. kao posjed akvilejskog patrijarha (castrum Carsach) koji je došao u posjed grofova Goričkih. Od njih kaštel i feud nasljeđuju 1374. Habsburgovci, koji ga daju na upravljanje svojim ministerijalima, među kojima se ističe rod Kršanskih (njem. Kerschainer), koji je Kršanom upravljao od sredine XV. do sredine XVII. st. Od srednjovjekovnog kaštela očuvana je kula četverokutna tlocrta, a stambeni i obrambeni sklop preuređen je u nove stambene zgrade. U unutarnjem dvorištu kaštela očuvan je četverouglasti okvir gotičkog portala iz XV. st., te bunarsko grlo s uklesanom godinom 1666. Unutar kaštela nalazila se i stara općinska zgrada.

Dvobrodna župna crkva sv. Antuna opata podignuta je u XVII. st.; najveći dio crkvenog namještaja potječe iz XVIII. st. Na groblju se nalazi jednobrodna kapela sv. Jakova iz XV. st. Sredinom XIX. st. u Kršanu je nađen jedan od prijepisa Istarskoga razvoda (Kršanski prijepis Levca Križanića iz 1546.).

Općina Kršan prostire se u središnjem dijelu istočne obale Istre (obalna linija ide joj od Brestove do Plominskog zaljeva), na sjeveroistoku se diže na obronke Učke, na zapadu graniči s dolinom rijeke Raše, a u njezinom središtu je Čepićko polje; površina joj je 124 km2, broji 2.829 stanovnika (2021.). Uz Kršan na njezinom su području naselja: Blaškovići (207 stanovnika, 2021.), Boljevići (109), Čambarelići (145), Jesenovik (42), Kostrčani (21), Kožljak (160), Lanišće (77), Lazarići (106), Letaj (46), Nova Vas (58), Plomin (96), Plomin Luka (143), Polje Čepić (126), Potpićan (449), Purgarija Čepić (225), Stepčići (36), Šušnjevica (74), Veljaki (116), Vozilići (224), Zagorje (104), Zankovci (9) i Zatka Čepić (29).

Općina je organizirana u sedam mjesnih odbora: Plomin (u kojemu su naselja, sela i zaseoci: Plomin, Ceran, Goričica, Plomin Luka, Zustovići, Ivanići, Malini, Škrljevo, Donji Klavar, Gornji Klavar, Keršovanići, Kastavci, Dražine, Stepčići, Peretići, Vozilići, Stabljevac, Kvalići, Lukarići, Stipanići, Načinovići, Šimuni, Jurasi, Jurkovci, Brestova, Filipaši, Fonovići, Kamenjari, Kušari, Ivani, Paroni, Donadići, Mikići, Ivančini, Stipani, Ivanići, Baći i Faraguni; Kožljak (Kožljak, Gorinci, Žuknica, Faldovija, Zagrad, Kaštel, Belići, Bačvari, Gradina, Purići, Katun, Surjani, Vozila, Škalameri i Velo Selo), Šušnjevica (Šušnjevica, Bakoti, Banašeri, Baketi, Letaj, Kontuši, Cigari, Stoji, Fajmani, Lencovija, Pulići, Štoci, Salići, Vala, Nova Vas, Žgolji, Jesenovik, Polje, Surjani, Belani, Pičići, Karlovići, Škrlji, Škavreti, Načinovići, Salamoni, Kostrčani, Trkovci, Perasi, Brdo, Gorinci, Franuli, Draga, Roteti, Dolišćina, Breg, Zankovci, Grofići, Krnelići, Miheli, Pajarini, Gretići, Škabići, Latkovići i Dražine); Kršan (Stari grad, Stare staze, Baći, Pristav, Kiršići, Miščići, Barišići, Juršići, Tonci, Veljaki, Šošići, Buruli, Ivašići, Vickići, Baraki, Polje, Šimati, Juršići, Bubići, Blaškovići, Galovići, Paliski, Kostadini, Frankoli, Gržinići, Brenkovići, Grudići, Valentići i Longovići); Lazarići (Lazarići, Jakovčići, Šestani, Sinkovići, Boljevići, Vlašići, Belići, Kožljanići, Čambarelići, Juranići, Carići i Markoni); Čepić (Lanišće, Rumunci, Antunci, Tometići, Skrobinci, Baraki, Loleti, Maslovići, Ilija, Polje Čepić, Žulići, Purići, Honovići, Kloštar, Halaja, Pušinci, Deželići, Kranjčići, Bobinci, Bernići, Kenuli, Purgarija Čepić, Filipaši, Zatka Čepić, Trzenti, Paronići, Cunjani, Jančari i Kankaraši) i Potpićan (s ulicama: Industrijska, Istarska, Dumbrova, Kršanska, Željeznički prilaz, Pićanska i Rudarska).

Općinski grb je povijesni grb Kršana - trokutast (srcolik) štit crvene boje obrubljen crnim rubom, u kojem se nalazi srebrna (bijela) strelica oivičena crnom crtom s vrškom okrenutim prema gore. Zastava je svijetloplave boje obrubljena crnim rubom s općinskim grbom u sredini obrubljenim zlatnim (žutim) rubom.

Dan Općine Kršan je 25. srpnja, blagdan sv. Jakova apostola.

http://www.krsan.hr/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Camillo De Franceschi, „I castelli della Val d’Arsa“, Atti e memorie della Società istriana di archeologia e storia patria, XV, 1899., 199-233; Branko Fučić, „Izvještaj o putu po Istri (Labinski kotar i Kras)“, Ljetopis JAZU, 57, 1953., 67-140; Herman Stemberger, Labinska povijesna kronika. Povijesne skice Kožljaka – Čepića – Kršana – Šumbera, ur. Tullio Vorano, Labin 1983., 78-80; Marijan Bradanović, „Arhitektonski razvoj Kršana“, Annales, 19, 1, 2009., 89-108.; Statut Općine Kršan, 29. 7. 2009.