Kopriva

Kopriva (Urtica dioica), samonikla višegodišnja zeljasta biljka. Stabljika raste u visinu do 1,5 metra, a može je se naći u šumama, šikarama, pokraj cesta te u neobrađenim poljima. U Istri se prostire od planinskih predjela sve do mora.

Ima blago dlakave listove srcolikog oblika dužine od 3 do 15 centimetara, koji su smješteni na kratkim peteljkama. Kopriva je pokrivena žarnicama koje u dodiru s ljudskom kožom izazivaju vrlo neugodno peckanje, što nastaje izlučivanjem soka biljke. Bere se od travnja do listopada, te se za daljnju uporabu koristi svježa ili sušena. Puna je bjelančevina, kalija, željeza, sumpora, silicijske i mravlje kiseline i lecitina. Koristi se u domaćoj kuhinji za pripravu juha od povrća, a može se konzumirati samostalno kuhanjem i začinjavanjem slično kao kod priprave špinata.

Čaj od koprive ima snažna terapeutska svojstva. Zbog prisutnosti kalija u svom sastavu ima diuretsku funkciju, a koristi se pri tretiranju bolesti mokraćnih puteva kao i kod prevencije nastanka bubrežnog kamenca. Ova biljka sadrži željezo, pa doprinosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca te pročišćava krv i korisna je kod pojave smetnji na koži, poput akni i mitisera. 

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Claudio Pericin, Bakino smilje 2: Aromatične biljke našeg podneblja, Jurina i Franina, svezak 57, ljeto 1994., 70-71. 

Slučajna natuknica

Božac, Romano