Splošna bolnišnica Izola (tal. Ospedale generale Isola), opća bolnica osnovana u Izoli početkom 1953. pod nazivom Centralna uprava bolesnic, koja je djelovala kao ustanova Okružnog narodnog odbora Kopar sa sjedištem u Kopru.

Nova bolnica objedinila je sve odjele raštrkanih primorskih klinika u sjeverozapadnoj Istri (Kopar, Izola, Piran). Projekt je 1971. izradio arhitekt Stanko Kristl, a kamen temeljac postavljen je 1972. Bolnica se gradila dugo, u fazama, sve do 1997.

Prema lokacijskim uvjetima natječaja suvremeni bolnički kompleks trebao je biti izgrađen u udubini pod brdom Sv. Marko, ali je zdanje preprojektirano iz okomitih u horizontalne gabarite i preseljeno na brijeg, gdje je bolja prirodna provjetrenost i ljepša panorama. Kristlov holistički pristup projektiranju bolnice, koji ostaje sinonim za humanu i kvalitetnu bolničku arhitekturu, došao je do izražaja samo u prvoj fazi projekta jer je za naknadno proširenje bolnice izabran drugi projektant.

Bolnica je organizirana je u pet odjela: za kirurgiju (otvoren prvi, 1982.); za ginekologiju i porodništvo, za internu medicinu, za pedijatriju i Odjel medicinskih službi te Centar za hitnu medicinu. Ujedno je i nastavna bolnica za učenike Srednje zdravstvene škole te studente Visoke škole za zdravstvo u Izoli.

Ova suvremena bolnička klinika gradila se i sredstvima hrvatskih građana, s time da su mogli koristiti dvadeset i dva kreveta, čime je pokrivala i dio hrvatske Istre, posebice općine Umag, Buje i Novigrad. Kada su se Slovenija i Hrvatska početkom 1990-ih osamostalile, promijenio se i zdravstveni režim te bolnica u Izoli više nije bila „zajednička“ u sklopu zajedničke države Jugoslavije.

Tek je u srpnju 2023. potpisan dugoočekivani sporazum između slovenske i hrvatske vlade o prekograničnoj suradnji u pružanju hitne zdravstvene zaštite, koji omogućuje hrvatskim državljanima da koriste usluge slovenske bolnice u Izoli. Sporazum se odnosi ne samo na stanovnike sjeverozapada Istarske županije (IŽ), kojima je ta bolnica najbliža, kad brza intervencija znači izravno spašavanje života, već i na sve korisnike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji ljetuju na istarskom poluotoku.

Međudržavnom sporazumu prethodio je istarski prekogranični projekt u kojemu su sudjelovali Opća bolnica Izola, Opća bolnica Pula, Nastavni zavod za hitnu medicinu IŽ i Zdravstveni dom Izola. Ove četiri zdravstvene ustanove okončale su 2019. projekt kvalitetne zdravstvene skrbi za stanovnike i posjetitelje oba područja. Ključna postignuća su heliodrom, izgrađen i opremljen prema najsuvremenijim standardima i otvoren 2019., vozilo hitne medicinske pomoći umaške ispostave Nastavnog zavoda za hitnu medicinu IŽ u kojem se pacijent zbrinjava kao da je u ambulanti te oprema Doma zdravlja Izola za prijevoz životno ugroženog pacijenta.