Predsjednik AVNOJ-a Ivan Ribar pozdravlja sudionike 3. zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 1944.

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), vrhovno predstavničko tijelo, nositelj hrvatskog suvereniteta i najviša državna vlast te najviše tijelo narodnooslobodilačkoga pokreta u Hrvatskoj (1943.-45.).

U djelokrugu ZAVNOH-a bio je razvoj narodnooslobodilačkoga pokreta i ustrojavanje nove vlasti (narodnooslobodilački odbori) u Istri. Inicijativni odbor ZAVNOH-a, zajedno s vijećnicima AVNOJ-a iz Hrvatske, u proglasu je 18.III.1943. istaknuo nužnost veze između Hrvatske i neoslobođenih krajeva. U proglasu »Narodima Hrvatske«, upućenom s I. zasjedanja (Otočac i Plitvička jezera, 13-14.VI.1943), ZAVNOH je na borbu za oslobođenje od tuđinske vlasti pozvao i »braću Hrvate Istre, Zadra, Rijeke i jadranskih otoka«. Izvršni odbor ZAVNOH-a, najviše tijelo na čijem je čelu 1943.-45. bio Vladimir Nazor, pozivajući se na pravo naroda na samoopredjeljenje, svojom je Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj(20.IX.1943) potvrdio odluku Okružnog NOO-a za Istru o sjedinjenju (Pazinske odluke). Ništavnim su tada proglašeni ugovori Kraljevine Jugoslavije i NDH s Italijom kojima su Istra i drugi krajevi pripali Italiji, a talijanskoj manjini koja ondje obitava zajamčeno je pravo na autonomiju.

Na II. zasjedanju (Plaški, 12.-15.X.1943) vijećnicima ZAVNOH-a postalo je osam Istrana. Otad su problemi Istre u svim službenim aktima tretirani kao i problemi drugih dijelova Hrvatske. ZAVNOH je uvažio specifičnosti tek sjedinjene pokrajine, pa je tijekom njemačke okupacije pomagao uputama, direktivama i kadrovima u izgradnji hrvatskih vlasti i u objašnjavanju zadataka i ciljeva NOP-a. Nastojao je rješavati gospodarske probleme te probleme prikupljanja i transporta pomoći za prehranu partizanskih postrojba u Gorskom kotaru. U proljeće 1944. raspisao je Zajam narodnog oslobođenja i u optjecaj pustio obveznice te iskazao zanimanje za obnovu i širenje hrvatskog školstva i uopće prosvjete i kulture kao jednog od preduvjeta za bržu i primjereniju politizaciju naroda.

Treće zasjedanje ZAVNOH-a održano je u Topuskom 8.-9.V.1944., a V. i posljednje u Zagrebu 24.-25.VII.1945., kad je ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Hodimir Sirotković, ZAVNOH - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske: rasprave i dokumenti, Zagreb 2002.; Mario Mikolić, "Neka pitanja iz odnosa ZAVNOH-a prema Istri (rujan 1943 - svibanj 1944)", Jadranski zbornik, 1973.-1975., 9.