Sternbach, Leo Henryk, kemičar (Opatija, 7.V.1908. – Chapel Hill, Sjeverna Karolina, SAD, 28.IX.2005.).

Njegov otac, farmaceut Mihael Sternbach, poljski Židov, doselio se u Opatiju početkom 20. st., gdje je otvorio ljekarnu i oženio se Piroškom Cohn. Leo je u rodnom gradu završio osnovnu školu, a s obzirom na to da su nove, talijanske vlasti zatvorile škole na njemačkom jeziku, školovanje je nastavio u Beljaku (Villach) i Grazu, potom u Bielskom (Bielitz) u poljskoj Šleskoj kamo se obitelj preselila 1926. Diplomirao je 1929. farmaciju na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu, gdje je 1931. doktorirao organsku kemiju.

Istraživanja započeta o Poljskoj nastavio je u Beču, odakle ga je Lavoslav Ružička odveo u Zürich, a 1940. zaposlio se u Baselu u multinacionalnoj farmaceutskoj kompaniji Hoffmann-La Roche, u kojoj će raditi 60-ak godina. Iz Švicarske se ubrzo, strahujući od nacista, preselio u SAD, u kompanijin istraživački centar u Nutleyu (New Jersey). Tu je sintetizirao benzodiapine, lijekove za razne psihičke poremećaje, te izumio klordiazepoksid (Librium), diazepam (Valium/Apaurin/Normabel), flurazepam (Dalman), nitrazepam (Mogadon), klonazepam (Klonopin), trimetafan (Arfonad), klidinij bromid (Quarzan), a u suradnji s Mosesom Wolfom Goldbergom razvio je komercijalnu metodu sintetiziranja biotina. Tijekom karijere prijavio je više tisuća izuma, potpisuje 241 patent, a objavio je više od 120 znanstvenih radova. Njegov Valium, nakon što je 1963. ušao u kliničku primjenu, bio je sredinom druge polovice 20. st. najprodavaniji lijek u SAD-u.

Sternbach je za svoj rad dobio brojna priznanja i počasne titule, među kojima je i ona Izumitelja godine 1987., u anketi časopisa US News & World Report proglašen je 2003. jednim od 25 najutjecajnijih Amerikanaca 20. st., a 2005. primljen je u Američku nacionalnu kuću slavnih izumitelja.