Buzet–Roč–Sovinjak–Vrh); Subotina, Buzetski dani, te brdsko-brzinska autoutrka (poč. rujna). http://www.buzet.hr/ http://www.tz-buzet.hr/ http://www.zigantetartufi.com/ http://www.buzetski

Buzet d. o. o., tvornica za proizvodnju automobilskih dijelova, jedna od vodećih industrijskih tvrtki u Istri. Osnovan je 1971., kada je na temelju poslovne suradnje s tvornicom Tomos iz Kopra u Buzet

Buzet, pivovara koja je 1977., kada je izgrađen proizvodni pogon Istarske pivovare u Buzetu, započela s proizvodnjom piva u Istri. Od 1990. poslovala je u sastavu slov. Uniona, a nakon drž. osamostalj

Buzet, boćarski klub osnovan 1995. godine u Buzetu. Na čelu mu je bio Milan Pavlić, direktor i vlasnik tvrtke Trio I d.o.o.Uspješan klub ušao je u Prvu boćarsku ligu 2005. kada su uzeli prvi trofej na

Buzetski dani, godišnji kulturno-znanstveni skup koji se održava od 1970. u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora u Buzetu. Na skupu sudjeluju stručnjaci i znanstvenici iz različitih ustanova (muz

Buzetski zbornik, godišnjak koji izlazi redovito od 1976., a donosi priloge tematski vezane za Buzeštinu i područje općine Lanišće, tzv. buzetsku Ćićariju. Gl. mu je urednik od osnutka B. Jakovljević.

Buzeta, a obnovljena u XVII. st. što potvrđuje grb kapetana Marca Antonija Erizza ugrađen iznad portala. To je najbogatija crkva na Buzeštini s tri barokna pozlaćena oltara sa slikama.Na glavnom je ol

Buzetski statut - u Državnom arhivu u Pazinu pohranjena su dva Buzetska statuta.  Jedan datira u XV. stoljeće (1435.), a drugi Statuto, Ordini et Leggi del Comun di Pinguente u XVI. (1575.). Oba statu

Buzet, dioničko društvo osnovano 1989. izdvajanjem iz RO Jadran Buzet koje je zapošljavalo 55 radnika.Glavne djelatnosti društva bile su proizvodnja hrane, poljoprivreda, trgovina i posljednjih godina

...Buzet, muzejska ustanova glavninom smještena uz grad. bedem u zap. dijelu grada u palači Bigatto, izgrađenoj u XVII.st.Od osnivanja muzejske zbirke 1961. muzej se širio prostorom i inv

Buzet, poduzeće nastalo 1967. udruživanjem Unitasa i buzetskoga pogona Jadrana iz Zagreba. U prvim trima godinama poslovanja proizvodilo je komadni namještaj od drva, potom je asortiman proširilo na s

...Buzetu. Od početka ima značaj kulturnog i prosvjetnog središta Buzeštine, a u razdoblju do pada talijanske uprave i važno političko znač

Buzet, okosnica je vodoopskrbnoga sustava Istre. Njegova je izgradnja započela 1930. kaptažom izvora Sv. Ivan kraj Buzeta. Time se počela ostvarivati zamisao kompleksnoga rješenja opskrbe pitkom vodom

buzetskom kraju, Ivšićev zbornik, Zagreb 1963; P. Šimunović, Dijalekatske značajke buzetske regije, Istarski mozaik, 1970, 5; isti, Takozvana buzetska kajkavština, Istra, 1976, 6–7; J. Kalsbeek,

Buzet nalazi se u Pučkom otvorenom učilištu „Augustin Vivoda" u Buzetu, a osnovala ju je Općina Buzet 1948. godine.  Korijeni joj sežu u drugu polovicu 19. stoljeća u vrijeme narodnog preporoda kada s

Buzet, a nakon ukidanja kotara radi u općini Buzet. Uz rad je studirao i diplomirao na Višoj ekonomskoj školi u Puli. Godine 1962.-78. bio je direktor Istarskoga vodovoda Buzet, potom sekretar buzetsk

Buzetu završio osnovnu školu, u Zagrebu srednju elektrotehničku školu. Godine 1963.-70. radio je u pogonu Elektroistre u Buzetu, potom je bio sekretar Općinskoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (SK

Buzeta (45°26′N; 13°57′E; 119m nadm. vis.); 177st. (2001), grad Buzet. Nalazi se na cesti Buzet–Sočerga, podno vapnenačkoga grebena Ćićarije, na sjeverozap. padinama buzetske kotline.Stanovnici se bav

Literatura : Buzetu i Buzeštini, Buzet 1966.; Božo Jakovljević, "Još nešto o Franu Flegu", ibid.; isti, "Pisma Frana Flega", Istarski mozaik, 1972., 2; Božo Milanović, Hrvatski narodni preporod

Buzeta, 17.III.1852. – Počekaji kraj Buzeta, 25.XII.1930.). Kako je u Buzetu postojala samo talijanska osnovna škola, polazio ju je dvije godine, a dalju naobrazbu stjecao je kao samouk. Hrva

Buzeta (45°26′N; 13°57′E; 216m nadm. vis.); 37 st. (2001), grad Buzet. Nalazi se uz cestu Buzet-Sočerga, blizu graničnoga prijelaza između Hrvatske i Slovenije. Pripadaju mu okolni zaselci: Podrečak,