Literatura : Buzeta“, Buzetski zbornik, 7-8, 1984.; Dunja Frankol, „Arhitektura 17. i 18. st. u Buzetu“, ibid.; Mirjana Peršić, „Crkvena umjetnost u Buzetu“, ibid.; Zdenko B

Buzetu se održavaju mnoge manifestacije: susret klapa Istre i Kvarnera u ožujku; festival Raspjevana Buzeština (u travnju, Buzet–Roč–Sovinjak–Vrh); Subotina, Buzetski dani, te brdsko

Buzet d. o. o., tvornica za proizvodnju automobilskih dijelova, jedna od vodećih industrijskih tvrtki u Istri. Osnovan je 1971., kada je na temelju poslovne suradnje s tvornicom Tomos iz Kopra u Buzet

Buzet, pivovara koja je 1977., kada je izgrađen proizvodni pogon Istarske pivovare u Buzetu, započela s proizvodnjom piva u Istri. Od 1990. poslovala je u sastavu slov. Uniona, a nakon drž. osamostalj

Buzet, boćarski klub osnovan 1995. godine u Buzetu. Na čelu mu je bio Milan Pavlić, direktor i vlasnik tvrtke Trio I d.o.o.Uspješan klub ušao je u Prvu boćarsku ligu 2005. kada su uzeli prvi trofej na

Buzetski dani, godišnji kulturno-znanstveni skup koji se održava od 1970. u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora u Buzetu. Na skupu sudjeluju stručnjaci i znanstvenici iz različitih ustanova (muz

Buzetski zbornik, godišnjak koji izlazi redovito od 1976., a donosi priloge tematski vezane za Buzeštinu i područje općine Lanišće, tzv. buzetsku Ćićariju. Gl. mu je urednik od osnutka B. Jakovljević.

Buzeta, a obnovljena u XVII. st. što potvrđuje grb kapetana Marca Antonija Erizza ugrađen iznad portala. To je najbogatija crkva na Buzeštini s tri barokna pozlaćena oltara sa slikama.Na glavnom je ol

Buzetski statut - u Državnom arhivu u Pazinu pohranjena su dva Buzetska statuta.  Jedan datira u XV. stoljeće (1435.), a drugi Statuto, Ordini et Leggi del Comun di Pinguente u XVI. (1575.). Oba statu

Buzet, dioničko društvo osnovano 1989. izdvajanjem iz RO Jadran Buzet koje je zapošljavalo 55 radnika.Glavne djelatnosti društva bile su proizvodnja hrane, poljoprivreda, trgovina i posljednjih godina

...Buzet, muzejska ustanova glavninom smještena uz grad. bedem u zap. dijelu grada u palači Bigatto, izgrađenoj u XVII.st.Od osnivanja muzejske zbirke 1961. muzej se širio prostorom i inv

...Buzetu. Od početka ima značaj kulturnog i prosvjetnog središta Buzeštine, a u razdoblju do pada talijanske uprave i važno političko znač

Buzet, poduzeće nastalo 1967. udruživanjem Unitasa i buzetskoga pogona Jadrana iz Zagreba. U prvim trima godinama poslovanja proizvodilo je komadni namještaj od drva, potom je asortiman proširilo na s

Buzet, okosnica je vodoopskrbnoga sustava Istre. Njegova je izgradnja započela 1930. kaptažom izvora Sv. Ivan kraj Buzeta. Time se počela ostvarivati zamisao kompleksnoga rješenja opskrbe pitkom vodom

Literatura : buzetskom kraju“, Ivšićev zbornik, Zagreb 1963.; Petar Šimunović, „Dijalekatske značajke buzetske regije“, Istarski mozaik, 5, 1970.; isti, „Takozvana buzetska kajkavština&ldqu

Buzetski (gornjomiranski) dijalekt, jedan od pet istarskih čakavskih dijalekata, kojim se govori u sjevernom dijelu Istre, u području oko Buzeta. Prema jugu graniči s ikavskim južnočak. govorima Ka

Buzet nalazi se u Pučkom otvorenom učilištu „Augustin Vivoda" u Buzetu, a osnovala ju je Općina Buzet 1948. godine.  Korijeni joj sežu u drugu polovicu 19. stoljeća u vrijeme narodnog preporoda kada s

buzetska glazba ponovno je okupljena, a iste je godine u Buzetu osnovan i mješoviti pjevački zbor s 50-60 članova. Novo razdoblje Sokola započelo je 1954. kada je u Buzet došao učitelj glazbe i ent

Buzet, a nakon ukidanja kotara radi u općini Buzet. Uz rad je studirao i diplomirao na Višoj ekonomskoj školi u Puli. Godine 1962.-78. bio je direktor Istarskoga vodovoda Buzet, potom sekretar buzetsk

Buzetu je završio osnovnu školu, u Zagrebu srednju elektrotehničku školu. Godine 1963.-70. radio je u pogonu Elektroistre u Buzetu, potom je bio sekretar Općinskoga komiteta Saveza komunista Hrvatske

Buzet 1969.-74. Kreator je i provoditelj raznih gospodarskih projekata u Buzetu (Istarska pivovara, hotel Fontana). Bio je aktivan u Katedri Čakavskog sabora Buzet, Nogometnom klubu Buzet i Glazbenom

Buzeta (45°26′N; 13°57′E; 216 m nadmorske visine); 34 stanovnika (2021.), grad Buzet. Nalazi se uz državnu cestu (D201) Buzet - granični prijelaz Požane/Sočerga, u blizini samog