Buzet 1969., a prvi ciklus završava s Rovinjom 1977. Tako organiziran sustav nije, međutim, dao i odgovarajuće rezultate u dostignutoj kakvoći realizacije, pa većem dijelu novoizgrađenih naselja u fun
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzetu) i Jugoslavije (u Skoplju). Iz te generacije seniorske reprezentativke postale su Adriana Prosenjak i Karmen Kokot. Vodio je i ženske rukometne ekipe riječkog Zameta (1992.) i pulskog Transi
Buzeta, Dobrinja na Krku i Maloga Lošinja. Okupila je tada 19 različitih zadruga, a do I. svjetskog rata mreža zadružnih organizacija znatno je proširena. U Gorici je 1904. utemeljena Goriška zveza go
Buzeta, kojima su dijelovi sadašnje oprtaljske općine ranije pripadali, a na sjeveru graniči sa Slovenijom. Površina joj je 61 km2, broji 748 stanovnika (2021.). Uz Oprtalj u njezinom su sastavu nasel
Buzet, Pazin, Poreč, Motovun, Zagreb, Rijeka, Split, Karlovac, Velika Gorica, Beč, Beograd, Sarajevo, Bologna, Maribor i drugdje). Oblikovao je brojne spomenike i skulpture u javnim prostorima Istre,
Štokovac (Stocovaz), Otavio (Ottavio) – Rapatočki, stolar, svirač i graditelj bajseva i violina (Kolari kod Šterne, 3.IV.1921. – Kolari, 31.I.2006.). Otac mu je bio Antonio Stocovaz, ma
Buzetu (Mala vrata, 1592). Poseban su slučaj vrata pulske tvrđave (Kaštel) koja je 1632. izgradio Antoine De Ville. U XIX. st., gradske se zidine demilitariziraju i djelomično uklanjaju, gradovi gube
Buzeta, a do kraja školske godine 1943./44. radilo je 46 osnovnih škola. Oblasni narodnooslobodilački (NOO) za Istru tiskao je 1944. Početnicu te 1945. Istarsku početnicu za narod (početnice). Od
Buzet-Lupoglav te Trst-Hrpelje-Kozina-Ilirska Bistrica-Matulji. U Istri je također 821 km regionalnih i županijskih cesta te 1.056 km lokalnih cesta, što ne uključuje seoske ceste. Oko 120 km makadams
Buzetu. Godine 1940. imenovan je upraviteljem župe u Zamasku, odakle je upravljao župom Kašćerga, kamo se preselio 1942. Tu je sa župljanima prošao nevolje i strahote rata. Nakon pada Italije i u vrij
Buzet i da se rašporska utvrda najvećim dijelom poruši. Protivno odredbama primirja između Venecije i Carstva, rašporski je kapetan Franjo Marcello dao 1513. obnoviti utvrdu, ali ju je Krsto s kapetan
Buzetu. Giovanni Battista, general (XVI.–XVII. st.), istaknuo se 1606. u borbama sa senjskim uskocima. Splitski su knezovi i kapetani bili Giacomo (1613.–15.) i Lorenzo (1623.–24.).
Buzet i Kostel, ali i osvojiti samu Akvileju, čime je mletački dužd nominalno postao istarskim markgrofom. Iz tog su višestoljetnog sukoba na kraju kao pobjednici izašli Venecija i knezovi Gorički. Is
Buzeta pao u rusko zarobljeništvo na Sjevernom bojištu. U istom broju javlja i vijest o pogibiji učitelja Josipa Butkovića rodom iz Vrbnika. On je bio učitelj u školi u Pomeru pokraj Pule, a poginuo j
buzetskoga kanonika i notara carskom ovlašću iz 1548. Postoje i drugi prijevodi, na latinski i talijanski jezik. Takva nepouzdana tradicija hrvatskog teksta i njegovih prijevoda, u XIX. st. među ta
Buzet, Kaštel, Labin, Plomin i dr.) te gotovo u cijelosti obnovila vlast nad Dalmacijom kakvu je imala prije Zadarskog mira (1358.). Markgrof Ludovik Scarampo Mezzarota konačno se odrekao (1445.) svoj
Buzet, Hum, Sv. Lovreč Pazenatički, Bale i dr.). Posebnu su ulogu imale u. s obiju strana mletačko-austrijske granice, npr. Žminj i Savičenta (Svetvinčenat). Do XV. st. utvrde su bile razmjerno jednos
Buzet (castrum Pinguent), kaštel Hum (castrum Cholm), kaštel Boljun (castrum Baniol), kaštel Vranja (castrum Vrana), kaštel Letaj (castrum Letai), kaštel Sveti Martin (castrum Sancti Martini), kaštel
Buzetu, Gorici, Vogrskom, Krminu, Medeji, Tridentu (Trento) i Bolzanu, nerijetko u Čedadu (Cividale), Lienzu i dvorcu Tirol 1271. povodom diobe kuće Goričkih na dvije grane. Kao osoba od povjerenja, o
Buzeta te sjev. dio Ćićarije, tektonikom se izdiže i postaje dugotrajno kopno izloženo pradavnom okršavanju uz taloženje izvorišnoga materijala za postanak piritnih boksita (u dolini Mirne u okolici S
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...