Nostro Giornale, Il, partizanske novine na talijanskome jeziku namijenjene organizacijama narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Istre i talijanskim antifašistima Istre i Rijeke. Prvi broj, s nadnevko
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu je 1926. završio nižu srednju školu. Kako nije imao novca za nastavak školovanja, zaposlio se kao trgovački šegrt kod ujaka Josipa Sandalja, veletrgovca u Lupoglavu. Kroz desetak godina u to
Pazinske odluke i odluke ZAVNOH-a o pripojenju Istre. Država se krajem rata zvala Demokratska Federativna Jugoslavija, od 29.XI.1945. Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a od 7.IV.1963. Socijal
Politeama Ciscutti, kazalište u Puli što ga je 1879. podigao Pietro Ciscutti o svojem trošku, danas višenamjenska dvorana u zgradi Istarskoga narodnoga kazališta. Ciscutti je prije toga (1851.&ndas
Pazinu u povodu dolaska Međusavezničke komisije za razgraničenje između Jugoslavije i Italije. Od 1949. radio je u različitim institutima Jugoslavenske akademije u Zagrebu i Rijeci kao asistent, zn
Monai, Fulvio, likovni nastavnik, umjetnik, organizator i kritičar, novinar i esejist (Pula, 8.II.1921. – Gorica, 26.II.1999.). Kršten je kao Fulvius Alexander Aloysius, otac Antonio bio je p
Pazinu među osnivačima stranke Società politica istriana (SPI, Istarsko političko društvo), koja će imati premoć u Istarskom saboru. Godine 1899. izabran je za predsjednika SPI-ja, a politički
Pazinu, ranjen u ruku prilikom njemačkog bombardiranja. Prebačen je u Žminj, pa u Gologoricu, no ipak ga uhićuju njemačke snage i sprovode u Pulu. Tamo mu je u bolnici amputirana ruka u visokom stupnj
Pazina. Istarski pljočkari osnovali su 2002. Športsku pljočkarsku udrugu Županije istrijanske, koja je sastavila pravilnik pljočkanja. Udruga nikad nije formalno registrirana, ali je 2011. osnovan
Pazin 1785. počeo je nov razvoj naselja i otvaranje širega zaleđa, posebno nakon 1860., kad se odvojilo od Kastva i postalo upravnim i sudskim središtem, te nakon prolaska željezničke pruge Rijeka - L
Pazin (kojoj je samostanski sklop donedavno pripadao), vratili pavlini iz poljske Częstochowe, koji od tada vode župu i samostan. Više ilustracija umjetničke baštine s podacima na stranicama Istars
Pazinskoj knežiji donesen je 1541. šumski red za Istru, Furlaniju i Kras i naputci u svezi s trgovinom drvom. Sadrži odredbe o iskorištavanju šuma, o postupanju sa šumama, o načinu i postupku davanja
Pazinu i Labinu. Neke udruge okupljaju članove s tjelesnom invalidnosti, a druge i ostale osobe s invaliditetom. Članice Saveza su u svom radu samostalne, a putem Saveza obavljaju poslove i zadatke od
Pazinskoj knežiji (grofoviji) koja je pripadala Habsburgovcima. Vrijeme je to slabljenja mletačkog utjecaja, Osmanlijsko Carstvo je na vrhuncu, napadi se protežu i u Istru, a jača i utjecaj Habsburške
Pazinu iz 1979. i sportske dvorane u Pazinu (1998., B. Iskra), hotela Galijot u Poreču (1981., M. Salaj), stambenih nizova u Maredi kod Novigrada (1984., J. Matijević, D. Milas), dogradnje zgrade Faku
Pazinski potok (Pazinčica, Fojba) i Čipri (Beramski potok). Mirna je relativno malen vodotok, ali je u najstarijoj povijesti bila povod za stvaranje velikoga broja mitova i legenda, a u novije doba
Pazinčice od Pazinskoga ponora do priobalnih izvora uz Raški zaljev. Posebna je specifičnost podzemni vodotok promatran u nabušenoj kaverni Tunela »Učka«, a njegovo je otjecanje praćeno ubacivanjem bo
Pazinska gimnazija, u kojoj važnu ulogu imaju samostanski orguljaši, ujedno učitelji pjevanja Leonardus Mogarich i Brunno Staravaschnig. Jedna od rijetkih novijih crkv. pjesmarica sačuvana je u Žminju
Pazinske knežije (1876.-77.). Značajna su njegova djela: L'Istria. Schizzo storico etnografico (1866.), Notizie e documenti per la conoscenza delle cose istriane (1873.-74.), Albona, studi storico
Pazinu, Rijeci, Udinama, Ljubljani, Veneciji, Veroni, Milanu, Beogradu, Rimu, Beču i dr., a dio arhivskoga gradiva čuvaju još Pokrajinski muzej Koper, Pomorski muzej »Sergej Mašera« Piran, Inštitut za
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...