Suvremena likovna umjetnost

Suvremena likovna umjetnost, umj. izraz u likovnosti ugl. druge pol. XX. st. (nakon II. svj. rata). U Istri je odlaskom većine umjetnika tal. kulturnoga kruga prekinut kontinuitet razvitka lik. izraza iz razdoblja moderne umjetnosti (prva pol. XX. st.). Hrv. su protagonisti toga prijelaza A. Motika, J. Smokvina, V. Svečnjak, te Josip Crnobori, slikar (Banjole, 1907). Završio je Akademiju u Zagrebu, gdje je do 1945. živio i izlagao (1937).

Sudjelovao je na Venecijanskom bijenalu 1942. Slika zagasitim tonovima krajolike Dalmacije i okolice Zagreba, mrtve prirode, aktove i portrete, spajajući tradiciju i postimpresionizam. Od 1946. živio je u Argentini, potom u New Yorku, a 1991. vratio se u Hrvatsku i živi u Zagrebu. U prvim desetljećima nakon II svj. rata u umjetnosti pretežno se stvara spomeničko kiparstvo, isprva u socrealističkoj maniri, a ubrzo potom slobodnim umjetničkim ostvarajima (Vanja Radauš, Kosta Angeli Radovani, Frano Kršinić i dr.). Dio tal. umjetnika nastavio je raditi nakon II. svj. rata u Italiji: J. Ballarin, R. Marsi i dr. Silvio Pletikos, slikar (Pula, 1921), radio je kao lik. pedagog u Istri, a od 1961. živi u Brazilu. U početku ekspresionist, poslije se približava kubizmu, a zatim ulazi u nadrealizam. Cesco Dessanti, slikar (Rovinj, 1926), diplomirao u Zagrebu, u Italiji živi od 1953. Crteži su mu ekspresionistički, figuralnog ishodišta. Samostalno je izlagao u Italiji te sudjelovao na mnogobrojnim kolektivnim izložbama. Izvan Istre djelovao je i L. Žmak. Ivo Kalina, slikar (Zagreb, 1925 – Opatija, 1995), od 1963. živio u Opatiji. Bruno Mascarelli, slikar (Sarajevo, 1926), živi u Rovinju, osnivač je Rovinjske likovne kolonije Grisia. Surađivao je s arhitektima u projektima hotelske arhitekture (Poreč, Opatija), slikar je angažiranog realizma, kasnije nadrealne transfiguracije. Slobodan Vuličević, slikar (Cetinje, 1927), živi i radi u Rovinju, a povremeno u Milanu. Jednostavnim, lirskim rukopisom slika motive koji postaju gotovo znak, koloristički zasićen gustim nanosima boje, jasnog odnosa podloge i oblika. U Istri je povremeno živio i radio E. Murti, koji se nadahnjivao motivima istar. krajolika i atmosfere. Dušan Džamonja odabrao je Vrsar kao mjesto boravka, gdje je osnovao i park svojih skulptura. U Istri se s. l. u. intenzivno razvijala od kraja 1950-ih i u 1960-ima, kada je akademsko obrazovanje stekao novi naraštaj istar. umjetnika, pretežito u Zagrebu, a poslije i u Veneciji i Milanu. Renato Percan, slikar (Trget kraj Labina, 1936), u svojim crtežima i grafikama polazi od organskih figuralnih elemenata gradeći ekspresivne maštovite forme. Bavi se ilustracijom i primijenjenom grafikom, a izlagao je u Hrvatskoj i Italiji. Quintino Bassani, slikar (Rogočani kraj Labina, 1928), u zrelom je razdoblju zaokupljen zavičajnim motivima istar. krajolika sažetih u geometrijski stilizirani sustav. Izlagao je u Hrvatskoj i Italiji. Mate Čvrljak, kipar (Konjevrat kraj Šibenika, 1934), živi u Labinu. Gualtiero Mocenni, kipar, slikar i grafičar (Pula, 1935), od 1956. živi u Italiji, radi slike i reljefe u kombiniranim tehnikama, a u skulpturi gradi prostorne kompozicije sastavljene od geometrijskih oblika (»Spomenik Puli«, 1979; »Zemlja – Voda – Zrak«, 1990). Josip Diminić, kipar i grafičar (Sveti Lovreč kraj Labina, 1937), radio je u Labinu, prof. je kiparstva na Filozofskom fakultetu u Rijeci (likovne umjetnosti). Razvija apstraktni izraz u skulpturi i crtežu, u ciklusima obojenih reljefa u drvu, te skulpturama u drvu, kamenu, bronci i obojenoj plastici. Izveo je mnogobrojne spomenike i parkovne skulpture u Istri i drugdje, a samostalno je izlagao u zemlji i inozemstvu. Suosnivač je istarskih lik. priredbi (Labinski atelieri, Mediteranski kiparski simpozij, Ars Histriae). Ivan Obrovac, slikar, kipar i grafičar (Smoljanci, 1937), radi i kao pedagog, te je 1974. u Smoljancima osnovao ljetnu lik. koloniju mladih. Izlagao je samostalno i skupno, u zemlji i inozemstvu. Karlo Paliska, slikar (Presika kraj Labina, 1938), slika subjektivističke kompozicije ekspresivne figuracije, zagasita i dramatičnoga kolorita, koje su odraz snažno proživljenih emocija i unutrašnje napetosti. Claudio Frank, slikar (Opatija, 1940), živi u Opatiji. Eugen Kokot, slikar (Labin, 1940), studirao je u Zagrebu, gdje radi i živi. Motive zavičajnoga krajolika unosi u apstraktne oblike, slikajući toplim bojama. Postiže i taktilne efekte, pod utjecajem restauracije slika i fresaka, čime se također bavi. Vera Kos-Paliska, slikarica (Zagreb, 1942), prof. je na Filozofskom fakultetu u Puli. Osim slikarstvom, bavi se scenografijom, kostimografijom, lutkarstvom i grafičkim oblikovanjem. Egidio Budicin, slikar (Rovinj, 1946). Živi i radi u Zagrebu, inspiriran istarskim kontekstom. Radi u području konzervacije kulturnih dobara (restaurator zidnih slika). Ljubomir de Karina (Rijeka, 1948), kipar, živi u Brseču. Goran Petercol, slikar (Pula, 1949), završio Akademiju u Zagrebu (R. Goldoni), gdje živi i radi. Bavi se istraživačkim slikarstvom, instalacijama, istraživanjem svjetla i sjene. Mirko Zrinšćak (Volosko, 1953), studirao na Accademia di Belle Arti u Veneciji, bavi se slikarstvom, instalacijama, a svojim radovima u drvu predstavljao je Hrvatsku 1995. na Venecijanskom bijenalu. Orlando Mohorović, slikar i konceptualni umjetnik (Labin, 1950), živi i radi u Rapcu, diplomirao je u Düsseldorfu na Kunstakademie. Heda Gärtner, grafičarka (Pula, 1952), živi u Puli. Fulvio Juričić, slikar (Pula, 1952), pod utjecajem akademizma okušao se u realizmu, iako je ostao vezan za apstraktno slikarstvo kojim često aludira na motive iz svojega okoliša. Vinko Šaina, slikar i grafičar (Pula, 1953), bavi se i dizajnom, zidnom dekoracijom, opremom slika i galerijskom djelatnošću. Obnovivši crkvu Gospe od Karmela, otvorio je u njoj galeriju Alvona, u kojoj prati suvremenu produkciju hrvatskih i stranih umjetnika. Zdravko Milić, slikar (Labin, 1953), studirao je u Veneciji, a usavršavao se u Parizu. Reducirane motive istar. krajolika svodi na simboličke strukture bliske geometrijskom, apstraktnom konceptu, poslije uključuje figuralne pojedinosti. Izdaje grafičke mape, realizira videoprograme. Aleksandar Garbin (Rovinj, 1955), diplomirao slikarstvo u Milanu 1988. Samostalno izlaže u zemlji i inozemstvu. Podjednako ga zanimaju emanacija i refleksija svjetlosti i njezin virtualni učinak na prostor, kao i operacije skupljanja, akumuliranja, odabiranja, imenovanja, razmjene, zauzimanja površine, radi sistematiziranja slike svijeta. Ksenija Mogin, slikarica (Rijeka, 1955), živi u Ičićima. Sanja Švrljuga, kiparica (Zagreb, 1959), radi slobodne maštovite asocijativne konstrukcije u koje ugrađuje odbačene predmete ili mozaik. Bojan Šumonja, slikar (Pula, 1960), studirao je i usavršavao se u Italiji (Venecija, Milano). Osim nadrealističkim slikarstvom jakih boja i snažnih oblika, bavi se grafikom i unutrašnjim uređenjem, izradbom namještaja, slikarstvom na tkaninama. Samostalno je izlagao u Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj. Eros Čakić, slikar (Pula, 1960), bavi se slikarstvom i pedagoškim radom, kiparstvom, grafikom i scenografijom, kao i organizacijom kulture. Samostalno je izlagao desetak puta u Puli, Veneciji, Rovinju, skupno dvadesetak puta u zemlji i inozemstvu. Marina Banić, slikarica (Pula, 1960), kao slikarsku podlogu rabi dijelove staroga namještaja, na koje živim bojama nanosi nadrealističke motive i prizore. Imala je mnogobrojne samostalne izložbe, te stotinjak skupnih nastupa. Đanino Božić (Pula, 1961), slika apstraktno-konceptualne krajolike u ulju, radi skultpure od drva i lima, instalacije i ambijente, a bavi se i ilustracijom te grafičkim oblikovanjem. Robert Pauletta, slikar (Pula, 1961), bavi se i pedagoškim radom, lik. kritikom i novinarstvom, a voditelj je Multimedijskog centra Luka u Puli (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre). Siniša Majkus (Rijeka, 1962), radi sa čeličnim žicama, živi u Opatiji. Aleksandra Rotar, slikarica (Pazin, 1963), završila je Akademiju za primijenjenu umjetnost u Beču (slikarstvo, grafika, vizualno i medijsko oblikovanje). Bavi se i pedagoškim radom. Samostalno je izlagala u Pazinu, Beču, Zagrebu, Puli, a skupno još i u Padovi i Grazu. Melita Sorola-Staničić, slikarica (Rijeka, 1964), živi u Voloskom. Jasna Šikanja, grafičarka (Rijeka, 1964), živi u Lovranu i Rijeci. Hari Ivančić, slikar (Pazin, 1967), koristi se motivima istar. gradskih i izvangradskih krajolika na figuralan način, ali obogaćujući likovni instrumentarij spoznajama geometrijske apstrakcije, iskustvima informela, gestualnog i ekspresivnog slikarstva. Izlaže od 1989. Do sada je imao 17 samostalnih i 16 skupnih izložbi. Alen Floričić (Pula, 1968), bavi se slikarstvom i kiparstvom, pedagoškim radom, a od 1995. instalacijama, videoinstalacijama i ambijentima, te urbanim intervencijama. Izabran je da 2005. predstavlja Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu. Istražuje uspostavljanje veze između stvarnoga prostora u kojem se radovi izlažu i imaginarnoga vremena u videosnimci kako bi pokazao apsurd egzistencije u odnosu spram vremenskih i prostornih kategorija. Performansima u umjetnosti bave se Pino Ivančić, Marijan Sinožić Majo, Branko Gulin i dr. Robert Sošić (Pula, 1970), diplomirao je slikarstvo u Veneciji, živi i radi u Rovinju. Slijedeći zasade Duchampa, minimalizma i konceptualizma, izbjegava populističke olakšice i udvornost površnoj publici. Eugen Vodopivec-Borkovsky (Opatija, 1956), bavi se i pisanjem, grafičkim i web dizajnom, heraldikom i scenografijom. Od 1999. vodi Gradsku galeriju Fonticus u Grožnjanu. Vanja Popek (Pula, 1976), pripada najmlađem naraštaju, koristi se iskustvima apstraktnog ekspresionizma, art bruta, informela i siromašnoga slikarstva, afirmirajući slojeve materije na slici (naglašenu materičnost) kao vrlo osobno iskustvo slikanja. Mnogobrojne likovne galerije znatno pridonose poznavanju umj. produkcije istarskih i drugih slikara (M. Cettina), kao i likovne kolonije i druge redovite likovne priredbe (Labinski atelieri, Mediteranski kiparski simpozij, Ars Histriae, Ex tempore, Rovinj Art Program, Mundial fotofestival Rovinj i dr.). U arhitekturi su također ostvarena značajna djela (moderna arhitektura).

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Kloštar