Sveučilišna knjižnica u Puli

Sveučilišna knjižnica u Puli, opća znan. knjižnica regionalnoga značaja. Prikuplja publikacije i posreduje informacije potrebne u nastavi na visokoškolskim ustanovama koje djeluju u Puli te prikuplja knjižničnu građu koja se odnosi na Istru.

Najveća je knjižnica u hrv. dijelu Istre, s najbogatijim fondom. Utemeljena je 1949. pod nazivom Naučna biblioteka. Preuzela je fond Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria), osnovane 1930. u Puli spajanjem triju većih knjižnica: knjižnice bivšega Pokrajinskog odbora (Biblioteca Provinciale dell’Istria, osnovana 1861. u Poreču i 1922. preseljena u Pulu), pulske Gradske knjižnice (Biblioteca Civica, 1903) i knjižnice Istarskoga društva za arheologiju i domovinsku povijest (Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, osnovana 1884. u Poreču). Od 1932. Pokrajinska knjižnica Istre dobivala je obvezni primjerak publikacija iz Istre. God. 1937. imala je 41096 sv., pretežito na tal. jeziku i manjim dijelom na njem. jeziku, a samo desetak knjiga na hrv. jeziku. Imala je opći znanstveni karakter, a posebno je prikupljala djela pov. znanosti, osobito iz povijesti Istre. Između 1943. i 1947. dio njezina fonda odnesen je u Italiju, što joj je nadoknađeno 1961., kada joj je tal. vlada ustupila sredstva za kupnju knjiga u Italiji. God. 1945. postala je gradskom posudbenom knjižnicom. Prvi školovani knjižničari koji su zasnovali stručni rad Sveučilišne knjižnice privremeno su u nju upućeni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (npr. prvi koji su u njoj obavljali dužnost ravnatelja: Š. Jurić, V. Bandiš i V. Bonifačić). Zbog velikog nedostatka knjiga na hrv. jeziku, 1950-ih započinju se sustavno nabavljati stare hrv. knjige. Od 1951. primala je izbor obveznoga primjerka publikacija iz Hrvatske, a od 1956. dobiva obvezni primjerak sveukupnoga tiska s područja Hrvatske. U to joj je vrijeme dodijeljeno i oko 12000 sv. knjiga iz knjižnica bivših tal. i njem. srednjih škola i knjižni fondovi nakon II. svj. rata podržavljene i zaplijenjene imovine ustanova iz Istre, npr. stara knjižnica bivšega benediktinskog samostana u Dajli (nedaleko od Umaga) s približno 4000 sv. knjiga (u novije vrijeme najvećim dijelom vraćene crkv. vlastima). God. 1961–94. vlasnik joj je i osnivač Općina Pula; 1979. udružena je u Sveučilište u Rijeci, koje je 1994. postalo njezinim vlasnikom i osnivačem, te 1995. dobiva naziv Sveučilišne knjižnice. Od 1968. smještena je u zgradi podignutoj 1908. za njem. pučku školu. Raspolaže s 1500m2, što je nedovoljno za njezine potrebe. U čitaonicama ima oko 50 mjesta za čitanje. Zbirka Mornaričke knjižnice smještena je u puljskom Domu hrvatskih branitelja. Fond knjižnice ima oko 200000 sv. knjiga, oko 120000 sv. časopisa i novina, oko 40 sv. i 26 kutija rukopisa znanstvenika iz Istre, 250 doktorskih i magistarskih radova obranjenih na Sveučilištu u Rijeci i dr. knjižničnu građu. Dobila je donacije knjiga Mije Mirkovića, Matka Rojnića, Tone Peruška, njem. vlade i dr. God. 1990. darovana joj je ostavština skladatelja Antonija Smareglie (pisma, fotografije, libreta opera i dr.), radi predstavljanja njegova djela u spomen--sobi u njegovoj rodnoj kući u Puli.

Knjižnica čuva više fondova i zbirki. Zavičajna zbirka Histrica sadrži djela koja su autorom, mjestom tiskanja (do 1945) ili sadržajem vezana uz Istru: oko 15000 sv. monografija, oko 2200 sv. časopisa i 384 naslova novina; ovdje su i 34 sv. flacijana – djela M. Vlačića. Mornarička knjižnica s približno 20000 sv. knjiga i periodike, koja je utemeljena 1802. u Veneciji, a djelovala je u Puli 1866–1918. te je 1975. vraćena u Pulu kao poklon Republike Austrije. Zbirka starih i rijetkih knjiga i rukopisa posjeduje oko 200 sv. knjiga, među njima su 4 inkunabule, 155 sv. knjiga iz XVI.st., 20 knjiga iz XVII.st., Croatica (do 1850); čuvaju se i rukopisi i korespondencija istar. znanstvenika iz XIX. st. (P. Kandlera, C. De Franceschija, T. Lucianija, P. Stancovicha, G. Dalla Zonce). Najstariji je rukopis Translatio corporis beate Eufemie, pergamentni kodeks nastao u Rovinju u XIV. st. Bivša Pokrajinska knjižnica Istre s oko 30000 sv. knjiga i časopisa, pretežito na tal. jeziku. Čuva se i oko 3000 sv. knjiga preuzetih iz nekadanje knjižnice austroug. Mornaričkog kasina (Marinekasino-Bibliothek), osnovanoga u Puli 1870. Glazbena zbirka sadrži oko 700 sv. notnih publikacija i fonoteku s 2480 zvučnih zapisa, pretežito klas. glazbe, a najvrjednija su joj građa 3 sv. autografa partiture opere Nozze Istriane A. Smareglie. Grafička zbirka sadrži slikovnu građu: tiskane grafičke mape nekadanje obrtničke škole u Puli (541 sv. na njem. i tal. jeziku), slike i grafičke mape umjetnika iz Istre, stare razglednice, fotografije, plakate i dr. Knjižnica vodi međuknjižničnu posudbu s ostalim knjižnicama u Hrvatskoj i knjižnicama u Sloveniji. Od 1989. izrađuje svoju računalnu bibliografsku bazu. God. 2003. umrežena je u knjižnično-informacijski sustav CROLIST, koji omogućava potpunu automatizaciju knjižničnoga rada. U sklopu toga sustava vodi zajedničku bazu podataka knjižnica puljskih visokoškolskih ustanova. Njezinom brigom za spomeničke knjižnice u Istri uređene su stare gradske knjižnice čuvane u zavičajnim muzejima u Poreču i Rovinju i knjižnica franjevačkoga samostana u Pazinu, koje sadrže knjižnu građu od nacionalne važnosti. God. 1995. u njoj je otvorena knjigovežnica, čime je osigurana trajna zaštita fonda. Knjižnica priređuje različite kulturne programe, izložbe, predavanja, predstavljanja knjiga, bavi se i nakladništvom (objavila je 15 knjiga i dvadesetak sv. časopisa Istra, 1987–90. i Nova Istra 1996–99).

http://www.skpu.hr/

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

R. Lukin, Naučna biblioteka, Bibliotekarstvo (Sarajevo), 1964, 1; M. Debeljuh, Rukopisi i ostala povijesna građa u Naučnoj biblioteci u Puli, VHARP, 1971, 16; B. Dobrić, Sveučilišna knjižnica (Universitätsbibliothek), u: Handbuch deutscher historicher Buchbestände in Europa, Bd. 9: Kroatien, Slowenien, Italien. Hildesheim–Zürich–New York 2001; B. Dobrić, Kultura čitanja i nacionalni pokreti. Čitalačka društva i knjižnice u Puli u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća, Pula 2003.