Augustov hram u Puli

Augustov hram, antički spomenik u Puli. Ova gotovo u potpunosti očuvana sakralna građevina smještena je na sjevernoj strani glavnog gradskog trga Foruma, a ima oblik jednostavnog četverokuta dimenzija 8 x 17,3 metara. Na pročelju se nalazi trijem, koji s prijeda drže četiri stupa, te po jedan sa svake strane.

Posvećen je božici Romi, zaštitnici Rimske države, te caru Augustu. Dataciju određuje natpis na vijencu iznad stupova pročelja hrama, koji je gotovo uništen pri bombardiranju Pule krajem Drugog svjetskog rata, a glasi: ROMAE ET AUGUSTO CAESARI DIVI F. PATRI PATRIAE (Romi i Augustu, sinu božanskog Cezara, ocu domovine). Oktavijan August je počasni naziv Pater Patriae (Otac domovine) dobio od rimskog Senata 2. g. prije Krista, a umire 14. g. poslije Krista, pa se i vrijeme gradnje ove sakralne građevine smješta između ovih dviju godina. Sam natpis je u originalu bio izliven od bronce i utisnut u kameno pročelje, od kojeg danas na spomeniku stoji jedna trećina, u lošem stanju.

Hram predstavlja jedan od ljepših primjera ranocarskog rimskog sakralnog graditeljstva, te je zbog svoje bogate ukrašenosti vidljiv utjecaj kasnohelenističke umjetnosti. Stupovi su rađeni od glatkog mramora, na čijim se vrhovima nalaze klasični kapiteli korintskog stila. Uljepšava ih lišće akanta, dok se na glavnom vijencu nalaze reljefi s motivima listova vinove loze, voća i ptica, koji su izvedeni vrlo precizno finom tehnikom.

U srednjem je vijeku imao više uloga, od kršćanske crkve do spremišta žita. Dogodile su se i brojne promjene na vanjskom plaštu - probijanje prozorskih otvora, razna pregrađivanja, dok je od posljedica požara nekoliko puta stradala krovna konstrukcija. Održao se u svom izvornom obliku do 1944. godine, kada dobiva direktan pogodak prilikom savezničkih bombardiranja Pule. Talijanski su ga konzervatori u periodu anglo-američke vojne uprave 1945.-1947. godine rekonstruirali, te kamen po kamen vratili u prvobitno stanje. Jedino se natpis sa glavnog vijenca pročelja hrama zbog oštećenosti nije mogao postaviti na staro mjesto.

Danas ima funkciju lapidarija u kojem su izložene antičke skulpture, te svojom jedinstvenom arhitektonskom izvedbom plijeni poglede prolaznika.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

R. Matijašić, K. Buršić Matijašić, Antička Pula s okolicom, Pula 1996., 67.-99.; Antun Travirka, Istra: Povijest, kultura, umjetnička baština, Zadar 2001., 102.-104.