Sredozemno more (Mediteran; 35°N, 18°E), more Atlantskoga oceana s kojime je povezano putem Gibraltarskog tjesnaca (širina 14km). Površina mu je oko 2,5 milijuna km², a oplakuje obale Europe (sjever), Azije (istok) i Afrike (jug). S Indijskim oceanom je povezano putem Sueskoga kanala i Crvenoga mora, a s Mramornim morem preko Dardanela, odnosno Crnim morem putem Bospora.

Ukupna obalna dužina iznosi 46000 km, a prosječna dubina mu je 1500 m; temperature mora tijekom godine kreću se između 10°C i 32°C. Odvajkada smatran kolijevkom zapadne civilizacije (zajedno s Bliskim istokom). Sa Sredozemnim morem usko je povezana sredozemna klima koju obilježavaju blage i kišovite zime, te topla i suha ljeta. Vrlo sličnu klimu imaju srednja i južna Kalifornija, zapadna Australija, Južnoafrička Republika te srednji i sjeverni dio Čilea. Tradicijski uzgoji su maslina, vinova loza, agrumi i hrast plutnjak. Poljoprivreda i stočarstvo su se na obalama Mediterana pojavili 6000 godina pr. Kr. Različite civilizacije su u Sredozemlju razvijale trgovinu (Feničani, Grci, Rimljani, Bizantinci, Arapi i dr). Tri su vrste struja: površinska, koja se u principu kreće suprotno kazaljkama sata; među-struja, na dubini od 200 do 600m kreće se suprotno površinskim strujama; duboka se struja javlja u hladnije doba godine uslijed pada temperature mora i sukladnome smanjenju specifične težine vode koja tjera na izmjenu mase dubokih voda. Nekolicina biljnih, a naročito ribljih vrsta je kroz Gibraltar ili Sueski kanal ušlo u Sredozemno more prilagodivši se novomu području. Mnogim vrstama prijeti izumiranje (sredozemnoj medvjedici, različitim vrstama morskih kornjača, nekim vrstama dupina, kitu perajaru, ulješuri, tuni, sabljarki i dr). Dijeli se na istočni i zapadni Mediteran, kojemu pripada Jadransko more. Od Osamdesetih godina protekloga stoljeća Sredozemno more je teatar tragedije migranata koji iz ekonomskih i drugih razloga, iz sjevernih dijelova Afrike poduzimaju očajna putovanja kojima se pokušavaju domoći obala Europskih razvijenijih država.