Kumstvo

Kumstvo, društveni odnos koji se uspostavlja između kuma i kumčeta pri obredu krštenja, krizme, vjenčanja. Istarski seljaci najviše su cijenili krsne, a manje krizmane i vjenčane kumove. Nakon krštenja kum postaje posebnim zaštitnikom djeteta - kumčeta ili kumića, s dužnošću da ga pomaže materijalno i duhovno, osobito ako dijete ostane bez roditelja. Krsni kumovi darivaju dijete nakon rođenja i za prvu godišnjicu života. 

Kumstvo je i uzajaman odnos dviju obitelji: u svim je hrvatskim krajevima bilo uobičajeno da se ono uzvraća, tj. da dvije kuće međusobno kumuju. Stoga svi članovi jedne obitelji međusobno nazivaju kumovima sve članove druge obitelji. Pri odabiru krsnoga kuma važan je njegov ugled, društveni i gospodarski položaj, a bilo je poželjno da je i iz prostorno udaljenijega kraja. U specifičnim okolnostima kum se birao na neuobičajene načine: ako je dijete bolesno, kumom je mogao postati i slučajni prolaznik; kada su obitelji umirala djeca, za kuma se birao najsiromašniji suseljanin i sl. Izvrtanjem normi o izboru kuma u tim se slučajevima nastojalo, po analogiji, postignuti preokret u djetetovu stanju.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

LIT: J. Čapo Žmegač, J. Grbić, A. Muraj, Z. Vitez, Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, Zagreb 1998.

Slučajna natuknica

Stratioti