Poljoprivredne kulture, sve vrste biljaka i njihovih sorata pri nastajanju, održavanju i širenju kojih dominantnu ulogu ima čovjek.

U Istri su se poljoprivredne kulture povijesno mijenjale u skladu s prirodnim uvjetima i potrebama čovjeka. Nekada su važne bile leguminoze (slanutak, bob, soja, leća), heljda, konoplja i lan, sirak, proso, potom maslina, vinova loza, orah, lješnjak i badem.

Danas su tipične istarske poljoprivredne kulture vinova loza, voćarske kulture umjerenog i submediteranskog područja (maslina, trešnja, višnja, šljiva, kruška, jabuka, dunja, breskva, orah, lješnjak, badem, kesten i smokva), ratarske kulture (pšenica, kukuruz, zob te raž, koja je u nestajanju), krmne kulture (lucerna, crvena djetelina, smiljkita roškasta i stočna repa) i povrćarske kulture (krumpir, rajčica, radič, luk, luk srebrenac i češnjak).

U Istri su tradicionalno prisutne dvije autohtone sorte lješnjaka (istarski okrugli i istarski duguljasti). Postoji velik broj autohtonih sorata maslina, a gospodarski su najvažnije četiri sorte: buža, bjelica (bianchera), crnica (carbonazza ili carbonera) i rosulja (rossignola). Od začinskih kultura karakteristični su: mravinac (mažuran), bosiljak (bašelak), ružmarin, lovor, ruta i kadulja.

Poljoprivredne kulture mijenjaju se selekcijom, križanjem, a u novije vrijeme i genetičkom manipulacijom.