Tršćanska kriza

Tršćanska kriza, naziv za zaoštravanje jugoslavensko-tal. odnosa duž državne granice i na Slobodnom Teritoriju Trsta 1953–54. Ugovorom o miru (Pariški mirovni ugovori) uspostavljen je Slobodni Teritorij Trsta kao privremena tampon-država na spornom području.

U vrijeme traženja konačnoga rješenja graničnoga pitanja Jugoslavija dolazi do informacije da Italija planom Delta (odobrenim i potpisanim 30. VIII. 1953) planira vojno osvojiti Zonu A STT-a. Nakon Titova govora na granici 6. IX. 1953. izbija Tršćanska kriza. Tal. snage grupiraju se na sjevernoj, a jugosl. snage na juž. granici Zone A STT-a. Vlade Velike Britanije i SAD-a objavile su 8. X. 1953. da nisu spremne snositi odgovornost za upravu u Zoni A te da su odlučile ukinuti savezničku voj. upravu, povući svoje snage, a upravu prepustiti tal. vladi. Tito u svojstvu predsjednika Republike i Saveznog izvršnog vijeća u svojim govorima u Leskovcu (10. X. 1953) i Skoplju (11. X. 1953) upozorava da će ulaz tal. snaga u Zonu A Jugoslavija smatrati napadom, a time i dobiti pravo na upotrebu svih sredstava predviđenih Poveljom UN-a. Kriza je dovedena do ruba ratnoga sukoba. Ipak, 5. XII. 1953. potpisan je jugoslavensko-tal. sporazum o povlačenju voj. snaga s granica STT-a. Pregovori između Jugoslavije i Italije za iznalaženje sporazumnog rješenja završeni su 5. X. 1954. potpisivanjem Londonskoga memoranduma.

LIT.: M. Bartoš, Memorandum o Trstu od 5. oktobra 1954: Pravni osvrt, Jugoslavenska revija za međunarodno pravo, 1954, 3, 4; V. Gavranov, M. Stojković, Međunarodni odnosi i spoljna politika Jugoslavije, Beograd 1972; I. Mihovilović, Nema više Zone B: Politički i pravni argumenti protiv prezisanja Italije na sjevernu Istru (1954–1974. god.), Beograd 1974; J. Jeri, Nekateri elementi diplomatske geneze vprašanja jugoslovansko--italijanske razmejitve po drugi svetovni vojni do leta 1954, Časopis za suvremenu povijest, 1975, 7, 1; B. Vukas, Tršćansko pitanje u 1974. godini s gledišta međunarodnog prava, ibid.

D. Mandić