Krsnik

Krsnik (kresnik, kršnjak, krisnik, krstenjak, karsnik, krstnik, skrisnik, grišnjak), u nar. vjerovanju u Istri, na kvarnerskim otocima i u dijelu Slovenije, osoba, ugl. muškarac, nadnaravnih moći kojima pomaže ljudima i životinjama i bori se protiv zla i zlih sila.

Nadnaravne sposobnosti stječe rođenjem u posteljici bijele boje (za razliku od štrige), odn. s dijelom takve posteljice koja mu se ušije pod pazuh ili spremi dok ne odraste, jer je upravo u njoj njegova moć. U dječjoj dobi k. ne pokazuje nikakve znakove nadnaravnih sposobnosti, a u dobi od 7, 17 ili 27 godina podvrgava se obredu inicijacije u kojem stariji krsnici dolaze po njega, izvikuju mu ime, vode ga u šumu i obavljaju određene obrede. Ako se ne odazove takvu pozivu ili izbjegne obred, ostaje bez posebnih moći, kao običan čovjek. Njegov je životni neprijatelj i antipod štriga, a u nekim krajevima vukodlak. Od svojih je neprijatelja jači i do pedeset puta, ali ako nema uza se svoju košuljicu, zla ga bića mogu teško raniti ili ubiti. K. može letjeti, zaustaviti kišne oblake, upravljati vremenom, za vrijeme sna može napustiti svoje tijelo i u obliku muhe odletjeti u daleke krajeve radi borbe sa štrigom i dr. demonima, može se pretvarati u bijela ili šarena psa, svinju, mačku, vola, konja i sl. U obliku psa najčešće prati čovjeka noću na opasnim putovima i štiti ga od nezgode ili zlih sila. U životinjskom se obliku bori i protiv štrige i gotovo uvijek pobjeđuje (idućeg se dana u drugom selu zvonima oglašava da je poginuo neki čovjek, odn. štriga). K. je i liječnik, travar i veterinar, može čovjeka izliječiti od mnogih bolesti, pomoći oko polomljenih kostiju, iščašenih zglobova, zmijskih ugriza i dr. Ljudima i životinjama skida vještičje uroke, kletve i dr. čarolije, kravama vraća mlijeko, volove izliječi da opet rade, a druge životinje spašava od iznemoglosti i bolesti. Cijeli svoj život provede unutar svoje zajednice, sela ili kraja. Ima obitelj, djecu i običan posao. Od drugih se ljudi ni po čemu ne razlikuje, a spoznaju da je krsnik nikome ne odaje.

LIT.: M. Bošković-Stulli, Istarske narodne priče, Zagreb 1959; C. Ginzburg, I benandanti, Torino 1972; M. Bošković-Stulli, Usmena književnost kao umjetnost riječi, Zagreb 1975; R. Katičić, Hoditi – roditi. Tragom tekstova jednog praslavenskog obreda plodnosti, Studia ethnologica, 1989, 1; M. Bošković-Stulli, Carlo Ginzburg, Hexensabbat, Entzifferung einer nächtlichen Geschichte, Narodna umjetnost, 1991, 28; ista, Priče i pričanje, Zagreb 1997; M. Stašić-Milić, Pet pitanja za … Pera Bajčića, poznata sin budolon i šire. Sutle Pere z perston Božjin teknjen, Beseda, 1997, 5; Z. Šmitek, Kresnik. An attempt at a Mythological Reconstruction, Studia mithologica Slavica, Ljubljana i Pisa, 1998, 1.
L. Šešo