Kesten

Kesten (Castanea sativa), stablo visine do 25 metara. Rasprostranjen je na Pazinštini, te na obroncima Učke koji gledaju na more. Cvate u lipnju i srpnju.

Plod kestena zrije u listopadu, brašnast je te pun vitamina B1, B2 i C, te prirodnih šećera, bjelančevina i masnih tvari.  Mogu se jesti pripremljeni na razne načine, kuhani, pečeni, ukuhani u šećernom sirupu te kao dodatak drugim jelima. Od njega se pripremaju marmelade i džemovi, te posebna vrsta brašna od kojeg se dalje može pripravljati razne vrste kolača. Postoje dvije osnovne vrste kestena, divlji - čiji su plodovi maleni i teško se odvajaju od kore, te pitomi ili uzgojeni koji imaju puno veći plod, a u nekim se krajevima nazivaju maronima (marunima). Kora je bogata taninom te se koristi u štavljenju koža, dok je humus dobiven od njegovog lišća ili procesom raspadanja drveta pun dušičnih spojeva te je vrlo pogodan za uzgoj azaleja. Drvo kestena ima i karakteristiku da tjera insekte.  

LIT.: Claudio Pericin, Divlje voće: male šumske slasti, Jurina i Franina, svezak 58, 1994., 73.
U.