Bagrem

Bagrem (Robinia pseudoacacia), bjelogorična grmolika biljka ili drvo visine do 25 metara. Potječe iz Sjedinjenih Američkih Država, a početkom 17. stoljeća je donijet u Europu. Na području Istre je vrlo čest u šumama, živičnjacima i gromačama, a raste od brdskih predjela do morskog pojasa. Uzgaja se i kao ukrasna biljka.

Cvate od svibnja do srpnja kada izbijaju mirisni bijeli cvjetovi, raspoređeni u viseće grozdove. Plod ima oblik smeđe spljoštene mahune dužine do 10 centimetara. Svi dijelovi ove vrste su toksični osim cvjetova, pa je već nekoliko sjemenki ploda dovoljno za trovanje. Simptomi kod ljudi su povraćanje, depresija, širenje zjenica, grčenje mišića, nakon čega je potrebno pružiti prvu pomoć u vidu poticanja povraćanja, davanja medicinskog ugljena unesrećenoj osobi, te pozivanje medicinskih djelatnika. Posebno je opasan za konje koji jedu koru bagrema, a koja je najviše otrovna. Kod njih se javlja proljev, slabost, srčana aritmija i abdominalni bolovi, nakon čega treba zvati veterinara. U prošlosti je ova biljna vrsta imala i ljekovito djelovanje pri tretiranju prehlade, glavobolje, kašlja i grčeva u želucu.

LIT.: Claudio Pericin, Otrovno bilje/2, Jurina i Franina, sv. 55., zima 1993., 81-82. 
U.